Neizabranim druga šansa

Najnovije:

Podelite članak


Neizabranim druga šansa"Novosti", 23. mart 2010.

Republički tužilac i predsednik Državnog veća tužilaca Zagorka Dolovac podržala je predlog Udruženja tužilaca i njihovih zamenika da se sadašnji broj zamenika u Srbiji poveća za više od 80, kao i da se promeni procedura njihovog izbora. Konačnu reč, kako saznajemo, ovih dana daće Državno veće.

Prema rečima dr Gorana Ilića, predsednika Udruženja, analize su pokazale da svaki zamenik u osnovnom tužilaštvu u Srbiji prosečno ispunjava normu 195, a u Višem 303 odsto.

– To znači da oni rade za dvoje, odnosno troje svojih kolega – objašnjava Ilić, inače zamenik republičkog javnog tužioca.

Dogovorili smo se i da prednost imaju zamenici koji nisu izabrani na proteklom izboru, kao i da u postupku odlučivanja učestvuju njihovi nadređeni tužioci. Osim toga, Državno veće bi svima koji nisu izabrani dalo pojedinačna obrazloženja ako oni to budu hteli.

Za razliku od prošlog izbora, sednice Veća, prema dogovoru Udruženja i državnog tužioca, bile bi zatvorene za javnost samo kada se veća i odlučuje o kandidaturama. Novina bi bilo i to što bi kandidati koji su se prijavili za ove funkcije imali pravo da se izjasne ukoliko im se nešto bude stavljalo na teret.

– Sve ovo garantuje transparentan i fer postupak – objašnjava dr Ilić. – Naravno, ostajemo pri tome da je bilo ozbiljnih nedostataka prilikom proteklog izbora i smatramo da niko ne treba da povuče svoju ustavnu žalbu.

Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević nada se da će i sudije imati uspeha kao i tužioci, kao i da je ovo faza otklanjanja grešaka koje su napravljene tokom reizbora u decembru.

LOšE OCENE

Međunarodno udruženje sudija i tužilaca Medel i holandsko udruženje “Sudije za sudije”, posle razgovora sa predstavnicima srpskog pravosuđa u februaru, veoma su loše ocenili izbor nosilaca pravosudnih funkcija, kaže Dragana Boljević.

– Oni su s najdubljom zabrinutošću naglasili da su Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca doneli odluke bez rasprave, da one ne sadrže nikakve personalizovane, pojedinačne razloge, a samim tim ni opravdanje – kaže Boljevićeva. – Nejasno je, kažu, i kako su kriterijumi bili primenjivani.

(Izvor: Novosti, autor: E.R.)

spot_img