Ekskluzivizam reforme pravosuđa

Najnovije:

Podelite članak


Goran Ilić"Blic", 8. septembar 2010.

Gost komentator: Goran Ilić

Umesto da bude korak od sedam milja na putu ka Evropskoj uniji, reforma pravosuđa i reizbor sudija i tužilaca postala je predmet maratonske javne debate i pažnje međunarodnih institucija.

U istupima branitelja i kritičara reforme ipak se nazire saglasnost da su usvojeni pravosudni zakoni imali nedostatke. Kada je već tako, oprezno sa promenama zakona jer nesreća je ne promeniti loš zakon, ali je prava tragedija brzopleto ga promeniti. Na pameti imam najavljene promene Zakona o advokaturi i Zakonika o krivičnom postupku kada ovo govorim.

Malo toga se zna o radnoj verziji zakona o advokaturi, osim da je u tekst uneta norma po kojoj se sudijama i tužiocima nakon odlaska iz pravosuđa privremeno zabranjuje bavljenje advokaturom. Unošenje takve zabrane kao da izmiče logici, naročito pravničkoj. Evo i zašto. Zabranjuje se advokatura bivšim sudijama i tužiocima samo nekoliko meseci pošto su brojni advokati izabrani za tužioce i sudije. Unosi se zabrana iako je Ustavni sud kazao da je takvo ograničenje prava na rad protivustavno.

Ali nije to sve. U zemlji sa visokom stopom nezaposlenosti, u kojoj karijera sudija i tužilaca neretko ne zavisi od njih samih, takva zabrana ne samo da je protivna Ustavu, već je i istinski nepravedna. Na kraju, zabrana je svojevrsna preteća poruka izabranim sudijama i tužiocima, koja glasi: „č†uti i trpi, podnosi sve jer izbora nemaš!”

Radna verzija Zakonika o krivičnom postupku takođe nosi brojne normativne ekskluzivizme, kažu upućeni. Osnovni je što se planira uvođenje tzv. tužilačke ili možda čak stranačke istrage.

Na stanovištu sam da bi i promeni modela istrage trebalo pristupiti oprezno jer se ovlašćenja nezavisnog sudskog organa – istražnog sudije prenose na javnog tužioca, kome nisu pružene garancije stvarne samostalnosti i time otvara mogućnost za uticaj politike na krivični postupak. Koliko je to pitanje delikatno kazuje polemika o promeni tipa istrage koja se proteklih meseci vodila u španiji, kada se veliki broj sudija i tužilaca usprotivio ideji prelaska na tzv. tužilačku istragu jer bi ona otvorila vrata političkom uticaju na krivični postupak.

Dakle, nijedan zakon u Srbiji ne može biti tako loš da novi zakon ne može biti gori.
 
Dr Goran Ilić, predsednik Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije

spot_img