Bogati i amnestirani

Najnovije:

Podelite članak


dr Goran Ilić"Blic", 12. oktobar 2011.

Komentar dr Gorana Ilića, predsednika Udruženja tužilaca Srbije

Bog voli siromašne, ali daje bogatima, stara je izreka. Te pomalo cinične izreke setio sam tokom izlaganja jednog nemačkog tužioca o slučaju „Simens”. To je, inače, krivični slučaj nastao povodom nezakonitih isplata od nekoliko stotina miliona evra, koje su u dužem periodu vršili glavni ljudi iz Uprave Koncerna „Simens”.

Tužilaštvo u Minhenu je pokrenulo postupak protiv nekoliko ljudi iz vrha „Simensa”, a od samog Koncerna je naplaćena kazna od 600 miliona evra. Predstavljanje slučaja „Simens” trebalo je da posluži kao primer tvrdnje da su u Nemačkoj pred zakonom svi jednaki.

Takav utisak bi slušaoci verovatno poneli da neko nije pitao za ishod krivičnih postupaka protiv bogatih članova Uprave. Samo jedna osoba je osuđena, i to na uslovnu osudu, glasio je odgovor. Izgleda da bogati u Nemačkoj dobijaju bolju pravdu od one koje zaslužuju.

Drugi primer. Dojče banka je platila SAD 550 miliona dolara kazne zato što je preko petnaestak firmi realizovala 1.300 fiktivnih transakcija i tako omogućila utaju poreza od 5,9 milijardi dolara. Da li je u ovakvom slučaju samo novčana kazna za banku prava mera kažnjavanja?

Treći primer je Martin šlaf. Radi se o austrijskom bogatašu koji je imao niz sudskih sporova i koji uvek uspeo da izmakne pravdi. Ako bi i dopao suda, to je bilo u ulozi svedoka, sa pričom da sumnjiv novac jeste na računu njegove firme, ali nije njegov ili da je sumnjiva uplata bila u dobrotvorne svrhe.

Očigledno da je dolazak turbo kapitalizma i sa njim ogromnog bogatstva u posedu malog broja ljudi imao uticaja i na državu. Neverovatne razlike u materijalnom bogatstvu odražavaju se na rad pravosuđa i bivaju prepreka da bogate katkad stigne zaslužena pravda. Iznenađuje da takav problem imaju i države sa stabilnim demokratskim sistemom, za koje se smatra da imaju nezavisno pravosuđe.

U zemljama u tranziciji, kao i sve drugo, pravda je u povoju, pa joj treba menjati pelene. Zato u tim zemljama, a u takve ubrajam i Srbiju, prava mera borbe protiv korupcije neće biti samo hapšenje ponekog državnog činovnika ili u budućnosti i političara. Mnogo više, biće to pravedne kazne za enormno bogate, nakon fer postupka, kome ne prethodi javna kampanja i samo kada se dokaže njihova krivica.

(Izvor: Blic)

spot_img