Konačna odluka o tužiocima do kraja avgusta

Najnovije:

Podelite članak


Goran Ilić:  Konačna odluka o tužiocima do kraja avgusta"Politika", 6. jun 2011.

Intervju: Goran Ilić, predsednik Udruženja tužilaca

Pravilnik za postupak preispitivanja garantuje javnost postupka, a to je važno imajući u vidu da je Veće prilikom reizbora donelo odluku da čitav postupak reizbora bude službena tajna

Udruženje tužilaca i zamenika tužilaca Srbije povući će svoje posmatrače iz postupka preispitivanja odluka prvog sastava Državnog veća tužilaca (DVT) ukoliko se Pravilnik o preipitivanju ne bude primenjivao  dosledno.

Goran Ilić, predsednik Udruženja tužilaca, za „Politiku” priznaje da se nada da do povlačenja, ipak, neće doći i otkriva da postupak preispitivanja treba da bude okončan do kraja avgusta, ali i da će posmatrači Udruženja imati mogućnost da preko predsednika Državnog veća tužilaca, postavljaju pitanja neizabranom tužiocu ili zameniku tužioca….

Kada će početi postupak preispitivanja odluka prvog sastava DVT?

Postupak je praktično otpočeo, budući da je DVT donelo odluku da započene sa postupkom preispitivanja odluka svog prvog sastava. Od članova Veća sam saznao i da bi postupak preispitivanja trebalo da se okonča do kraja avgusta.

Koliko će tužilaca, odnosno njihovih zamenika, posmatrati reizbor i na koji način?

Svakom konkretnom postupku prisustvovaće posmatrač Udruženja. U vezi sa tim Upravni odbor Udruženja je usvojio pravila po kojima će se vršiti određivanje posmatrača. Povrh toga, Pravilnikom koji uređuje postupak preispitvanja predviđeno je da posmatrači Udruženja prisustvuju svim fazama postupka, osim glasanju. Posmatrači Udruženja, takođe, imaju mogućnost da preko predsednika Državnog veća tužilaca, postavljaju pitanja neizabranom tužiocu ili zameniku tužioca,ukoliko se oni prethodno saglase sa tim. Ovlašćenja u postupku, posmatrača stavljaju u aktivnu poziciju i pružaju mogućnost da utiče na tok postupka i odluke Veća.

Koje su najznačajnije odredbe Pravilnika o preipsitivanju i da li su i, ako jesu, zaštićena prava neizabranih tužilaca i njihovih zamenika?

Činjenica da se reviziji reizbora tužilaca uopšte pristupa, mnogo govori o njemu samom. Drugim rečima, da reizbor ili opšti izbor tužilaca nisu pratili nedostaci ili greške ne bi bilo potrebe za revizijom. Zato je radna grupa Udruženja, koja je sačinjavala predlog Pravilnika za postupak preispitivanja, u tekst Pravilnika unela odredbe koje bi trebalo da spreče da se nedostaci ponove i koje bi trebale da osiguraju da se greške isprave. Pravilnik garantuje javnost postupka, a to je važno imajući u vidu da je Veće prilikom reizbora donelo tragičnu odluku da čitav postupak reizbora bude službena tajna. U postupku revizije može da se koristi samo dokumentacija koja je bila na raspolaganju prvom sastavu DVT-a, dakle, koja je pribavljena do donošenja odluke o reizboru. Dato je pravo neizabranim tužiocu i zameniku da se lično ili preko punomoćnika izjasni o svim bitnim činjenicama. Takođe, neizabrani tužioci i zamenici nisu dužni da dokazuju da su stručni, osposobljeni i dostojni, već se to pretpostavlja. To znači da u tužilaštvo neće biti vraćeni samo oni za koje Veće obori tu pretpostavku, odnosno utvrdi nestručnost, neoosposobljenost ili nedostojnost.

Da li će biti preipistivanja izabranih javnih tužilaca i zamenika?

Samo u slučaju da je okonačan postupak za razrešenje. Pošto takvih slučajeva nije bilo, znači da neće biti preispitivanja statusa izabranih. Prilikom usaglašavanja teksta Pravilnika, predstavnici Udruženja čvrsto su stajali na stanovištu da se preispitivanje statusa izabranih u ovom postupku ne sme dopustiti.

Da li je protiv nekog nereizabranog tužioca (zamenika), kao što je to bilo sa nereizbranim sudijom nekadašnjeg Drugog opštinskog suda, podneta krivična prijava zbog zloupotrebe položaja ili nekog drugog krivičnog dela?

Protiv jednog neizabranog zamenika tužioca je pokrenut krivični postupak. Nisu mi poznati drugi slučajevi.

Koliko tužilaca treba da bude izabrano, odnosno koliko nedostaje?

To pitanje nije od važnosti za postupak preispitivanja budući da je Pravilnik predvideo da se neizabarani tužilac koji nije nestručan, neosposobljen ili nedostojan automatski vraća u tužilaštvo, bez obzira na upražnjena mesta. Sa druge strane, van svake sumnje je da Srbiji nedostaju tužioci. O tome govore i podaci da zamenik tužioca u osnovnom tužilaštvu ostvaruje normu sa 195, a u višem sa 300,5 odsto.

Koji kriterijumi će biti korišćeni prilikom revizije odluka prvog sastava DVT kada su u pitanju tužiocu?

Isti koji su trebali da budu primenjivani prilikom reizbora. Dakle, to su kriterijumi stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti iz Pravilnika koji je tada važio. U kriterijumima je izvršena samo jedna korekcija i to u pogledu dostojnosti. Pravilnikom o preispitivanju su preciznije određeni slučajevi nedostojnosti. Pravilnik o preispitivanju je takstivno pobrojao slučajeve nedostojnosti što je bolje rešenje od prethodnog, kada se nedostojnost opisno i na osnovu neodređenih pojmova normirala. Prema sadašnjoj definiciji nije dovoljno da je tužilac ili zamenik preduzimao neke od pobrojanih radnji, već je neophodno i da je takvo ponašanje dovelo do teškog narušavanja ugleda javnog tužilaštva. I na kraju nedostojnost se ne može utvrđivati na osnovu rekla-kazala, već samo na osnovu dokaza koji mogu biti dokazi sudskom postupku.

(Izvor: Politika, autor, M. Derikonjić, Foto D. Pedović
)

spot_img