Tužioci spremni, ali sporan Zakonik

Najnovije:

Podelite članak

Goran Ilić, predsednik UTS"B92", 15. septembar 2013.

Goran Ilić smatra da su tužioci u Srbiji obučeni za primenu novog Zakonika o krivičnom postupku, ali da je sporan zakonski tekst, koji odstupa i od Ustava.

“Tužioci zamenici javnih tužilaca, kao i tužilacki pomoćnici prošli su više nivoa obuke u pogledu primene novog ZKP-a.

Uostalom, Javno tužilastvo Srbije se proteklih godina više puta suočavalo sa promenama u zakonodvstvu i svaki put je uspešno primenilo novine.

Međutim, nije problem u ljudima koji će ga primenjivati, već u samom novom Zakoniku”, rekao je predsednik Udruženja javnih tužilaca Srbije i zamenik Republičkog javnog tužioca Tanjugu.

Ilić je ukazao da su Ustavu protivne norme koje se tiču osnovanosti sumnje koja opravdava pokretanje krivičnog postupka.

Prema Ustavu o osnovanoj sumnji koja je razlog za pokretanje krivičnog postupka odlučuje sud, dok je prema ZKP-u odluka o pokretanju i obustavi postupka u isključivoj nadležnosti javnog tužioca”, ukazao je Ilić.

Dalje, prema odredbama o tužilačkoj istrazi, protiv naredbe javnog tužioca kojom se pokreće postupak nije dozvoljena žalba, niti neko drugo pravno sredstvo, naveo je Ilić i napomenuo da to rešenje ne bi trebalo posmatrati samo kao potencijalno neustavno, nego i kao potencijalno opasno.

Osim toga, za pokretanje krivičnog postupka novi ZKP zahteva prisustvo “osnova sumnje”, iako Ustav zahteva postojanje “osnovane sumnje dakle”, daleko viseg stepena sumnje”, naglasio je zamenik RJT.

Po novom zakoniku je stoga, prema njegovim rečima, dovoljno prisustvo posrednih dokaza ili samo nagoveštaja sumnje da je neko izvršio krivično delo, pa da bude stavljen pod istragu i to bez prava na pravno sredstvo, protiv te odluke.

Ilić je ukazao da se i Hrvatska nedavno suočila sa situacijom da je tamošnji Ustavni sud više od 50 odredbi njihovog ZKP-a proglasio neustavnim.

To je izazvalo pravo pometnju, a ljudi iz pravosuđa kažu da se novi problemi očekuju kada počnu da pristužu odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu povodom presuda donetih na primenom ”neustavnih” odredbi tog ZKP-a”, ukazao je Ilić.

On je takođe napomenuo da će primena novog zakonika zahtevati povećanje broja tužilaca i uopšte zaposlenih u tužilaštvu i da će postupak biti skuplji, zbog proširenja kruga okrivljenih koji imaju pravo na obaveznu odbranu, naknade i nagrade za stručne savetnike, kao I jer karakter postupka podrazumeva veći broj veštačenja).

Ti uvećani troškovi postupka u nekim slučajevima će padati na teret budžeta Republike Srbije, pa u vezi sa tim ostaje pitanje da li je sada dobar ekonomski momenat za primenu novog zakonika, kada se uzme u obzir činjenica da će primena novog zakonika značiti nove izdatke za državu”, naglasio je predsednik Uruženja tužilaca.

On smatra da ni efikasnost krivčnog postupka, koja se ističe kao prednost tužilačke istrage, nije sasvim izvesna iako je prema njegovim rečima, generalno prelazak na tužilačku istragu dobra ideja.

Međutim, ne mogu, a da ne podsetim da smo mi nakon Drugog svetskog rata imali "tužilačku" istragu i da su iskustva sa praktikovanjem tog tipa istrage bila veoma loša”, naveo je Ilić i podsetio da je to bio razlog da se već 1953. godine tužilačka istraga napusti.

Napominjući da Zakonik potpuno prekida sa našom krivičnopravnom tradicijom, Ilić je ukazao da će početak primene pratiti nesnalaženja i prilagođavanja, koja će odraziti na tok postupka I verovatno dovesti do njegovog odugovlačenja.

Povrh toga, kako je naveo, stručna javnost je veoma razložno ukazivala na nelogičnosti pojedinih resenja iz ZKP-a, na previše komplikovan glavni pretres, što takođe neće doprineti efikasnosti postupka.

Ilić je naglasio da bi priličan broj odredbi novog ZKP morao bi da pretrpi korenite promene, kako bi bio prilagođen srpskom pravosuđu.
Vukčević: U tužilačkoj istrazi nema samovolje tužioca

Tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević smatra da je pogrešna pretpostavka da položaj okrivljenog po tom konceptu krivičnog postupka može zavisiti od „samovolje" tužioca.

On je u izjavi za Tanjugu istakao da su znatno šira procesna prava osumnjičenog ili okrivljenog po novom Zakoniku o krivičnom postupku (koji treba da stupi na snagu za sva tužilaštva i sudove od 1. oktobra), nego što je to bio slučaj po ranije važećem ZKP-u.

"To su na primer prava osumnjičenog i njegovog branioca da samostalno prikupljaju dokaze i drugi materijal tokom istrage, što između ostalog, obuhvata i pravo da od državnih organa, ustanova i preduzeća traži i blagovremeno dobija informacije, spise i dokaze u korist svoje odbrane, kao i da angažuje stručnog savetnika", precizirao je tužilac.

Poreg toga, kako je naveo, prepreka eventualnoj "samovolji" tužioca tokom istrage su i zakonom predviđena ovlašćenja suda.

Tako na primer, sud donosi odluku u posebnim dokaznim radnjama – tajnom nadzoru komunikacije, tajnom praćenju i snimanju, simulovanim poslovima, kontrolisanoj isporuci, prikrivenom isledniku, naveo je Vukčević.

Takođe sud odlučuje o ograničenju određenih prava okrivljenog, odnosno merama za obezbeđenje njegovog prisustva za nesmetano vođenje postupka – jemstvu, pritvoru, zabrani napuštanja boravišta i drugih, dodao je tužilac.

Prema njegovim rečima, sud ima i pravo da u istrazi naloži javnom tužiocu da preduzme dokazne radnje koje je na prethodni predlog osumnjičenog odbio kao i da naloži tužiocu otklanjanje nepravilnosti po prigovoru osumnjičenog i branioca.

Boljem ostvarivanju prava okrivljenog doprineće i širenje područja obavezne odbrane, pa tako u postupcima za krivična dela za koje je zaprećena kazna zatvora u trajanju od osam i više godina, predviđena je obavezna odbrana, umesto dosadašnjih preko 10 godina, ukazao je tužilac.

Pored toga, kako je istakao novi ZKP je imao u vidu i "pravo siromašnih", što se može zaključiti iz sadržine člana 77 – odbrana siromašnog.

Okrivljenom koji prema svom imovinskom stanju ne može da plati nagradu i troškove branioca, postaviće se na njegov zahtev branilac, iako ne postoje razlozi za obaveznu odbranu, zatim ako se krivični postupak vodi za krivično delo za koje se može izreći kazna zatvora preko 3 godine ili ako to nalažu razlozi pravičnosti.

U tom slučaju, troškovi odbrane padaju na teret budžetskih sredstava, a postavljeni branilac ima svojstvo branioca po službenoj dužnosti, naglasio je tužilac odbacujući tvrdnje da tužialčka istraga pogoduje bogatim okrivljenima.

(Izvor: B92, Tanjug)

spot_img