Kandidat Argita Bulatović

Najnovije:

Podelite članak

UTS

Na osnovu člana 2 Pravila za predstavljanje kandidata u postupku za izbor članova Državnog veća tužilaca podnosim sledeći PROGRAM PREDSTAVLJANJA.

Ulogu Državnog veća tužilaca, njegov položaj u društvu i nadležnosti su  utvrđeni u Ustavu Republike Srbije,  Zakonu o javnom tužilaštvu i Zakonu o Državnom  veću tužilaca. Polazeći od ustavne uloge Državnog veća tužilaca da je samostalni državni organ koji obezbeđuje i garantuje samostalnost u radu javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, za jačanje svoje samostalnosti i povećanje poverenja građana u celokupni pravosudni sistem, u narednom periodu je naročito važno da se pre svega poštuju utvrđeni principi, zakonitost u radu   i jačanje poverenja u DVT.

Maksimalno ću se zalagati da se ostvari princip zakonitosti u radu DVT-a tako što ću dosledno i potpuno poštovati pre svega odredbe Zakona o Državnom veću tužilaca i drugih zakona i podzakonskih akata.  Prethodni sazivi Državnog veća tužilaca u proteklom periodu su imali niz propusta, sve zbog toga što se nisu pridržavali ovog principa, koji u sebi sadrži i princip samostalnosti u radu. Samostalnost u radu znači da svoje odluke DVT donosi bez uticaja „sa strane“, odnosno bez uticaja, ograničenja, pritisaka ili pretnji od strane zakonodavne ili izvršne vlasti  ili od dr. „uticajnih“ grupa ili pojedinaca.  Naročito se pritisak, uticaj ili pretnja može vršiti kod izbora javnih tužilaca ili zamenika javnih tužilaca, kao jedno od prvih i osnovnih dužnosti DVT, kod utvrđivanja disciplinske odgovrnosti nosioca javnotužilačke funkcije i kod premeštaja.

U slučaju da budem izabrana za člana DVT  odbijaću da prihvatim bilo kakvu preporuku, niti ću da podlegnem uticaju ili pretnji kod donošenja odluke koja bi bila suprotna Zakonu ili mog ubeđenja zasnovano na dokazima. Smatram da imam snagu da se oduprem svim pretnjama, pritiscima ili uticajima.

Zakonitost u radu je u tesnoj korelaciji sa postavljenim ciljem jačanja poverenja u DVT. Pa tako radeći zakonito, jačaćemo i poverenje u DVT čime ćemo podići ugled ovog značajnog državnog organa. Za jačanje poverenja je neophodno i da se poštuju norme ponašanja utvrđene u Etičkom kodeksu članova Državnog veća tužilaca. Ovo znači da ću ja sasvim sigurno, a zahtevaću i od ostalih članova da budemo objektivni,  da poštujemo prava garantovanih Ustavom i zakonom, da u poslovima DVT-a postupamo bez naklonosti ili predrasuda zasnovanih na nacionalnoj, verskoj, etničkoj, rasnoj pripadnosti, političkom opredeljenju, polu, starosti, društvenom poreklu, imovinskom stanju ili drugim ličnim svojstvima i sklonostima.  Uopšteno rečeno, biću uporna da budemo objektivni, stručni, nepristrasni, odgovrni i efikasni.

Aktivno ću učestvovati u pisanju Izveštaja o radu DVT i Godišnjem biltenu u kojima se daju informacije o radu  za prethodnu godinu.

Smatram da dosadašnji Izveštaji i Informatori o radu ne sadrže neke podatke koje bi bile veoma važne za jačanje poverenja u radu, jer te podatke podižu ugled u radu DVT-a. Kao primer navodim da je u Informatoru od januara 2015 godine samo navedeno  koliko je pritužbi pristiglo u 2011, 2013 i 2014 godini, ( samo u 2014 godini je bilo 379 pritužbi na rad tužioca, zamenika tužioca i dr.), ni jedna pritužba od ovih nije rešena, bar tako stoji u informatoru, odnosno još uvek se proveravaju navodi iz pritužbi. Kakav je sadržaj pritužbi, koliko je pritužbi na rad javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, nema podataka, da li ima više pritužbi protiv istih nosioca javnotužilačke funkcije isto tako nema itd.  U 2014 godine  podneto je  139 prijava za disciplinski prekršaj protiv nosioca javnotužilačke funkcije, samo je za 5 predmeta podnet predlog za vođenje disciplinskog postupka protiv 6 nosilaca javnotužilačke funkcije, ali postupak nije završen, jer javnost nije obaveštena o ishodu ovih postupaka. Cenim  da će doći do zastarelosti u postupanju, jer disciplinski prekršaj zastareva u roku od 2 godine od kada je učinjen.
U vezi sa pritužbama, moram naglasiti da se u Informatoru tvrdi  da će se smatrati da je podnosilac pritužbe  zloupotrebio pravo, ukoliko podnosilac učestalo podnosi pritužbu iste ili slične sadržine.
Smatram da ova konstatacija ne stoji i zato  nastojaću da to ispravim u radu DVT tako što ću tražiti da se baš te pritužbe ispitaju. Ovo iz razloga što ranije pritužbe nisu rešene, nema nagoveštaja da će biti rešeni, pa je podnosilac prinuđen da ponavlja pritužbu kako bi ostvario neko svoje pravo.

U vezi pritužbi smatram da treba obrazovati Komisiju koja će ih razmatrati odmah po prijemu i koja će sprovesti postupak ispitivanja sadržaja pritužbe u što kraćem roku i na osnovu činjeničnog stanja predlagati DVT odluku ili rešenje.
Pored toga, smatram da DVT mora da traži od Disciplinskog tužioca i od Disciplinske komisije češće, najmanje kvartalne  izveštaje, kako ne bi došlo do zastarevanja u postupku i kako bi se efikasnije rešavale disciplinske prijave. Posebno ću insistirati na javnost donetih odluka.

Mnogo puta na sastancima Udruženja tužilaca i na sastanku Kolegijuma se čulo mišljenje da određene odredbe Zakona po kojima postupa DVT treba da se menjaju, jer su nedorečene, nejasne ili je dosadašnja praksa pokazala da ih treba menjati zbog kontradiktornosti, zbog nemogućnosti da se ostvare.

Osvrnuću se na nekoliko odredaba koje se odnose na rad DVT, a koje zahtevaju promenu.

Potrebno je menjati član 6 Zakona o Državnom veću tužilaca. Neprihvatljivo je da je Republički javni tužilac istovremeno i predsednik Državnog veća tužilaca.

U članu 13 Zakona o DVT su utvrđene nadležnosti DVT. U alineji 1 tog člana  se kaže da DVT utvrđuje listu kandidata za izbor Republičkog javnog tužioca ( u daljem tekstu: RJT ), u alineji 8 odlučuje o udaljenju RJT. Kako nema odredba koja kaže da RJT nema prava da učestvuje u raspravi kao Predsednik DVT kada se odlučuje o listi kandidata za izbor RJT ili za njegovo udaljenje, to su još dva značajna razloga za izmenu člana 6.

I član 11 st 2 Zakona o DVT treba da pretrpi izmenu  tako što će član DVT biti obavezno oslobođen vršenja funkcije zamenika javnog tužioca za vreme obavljanja funkcije člana DVT. 
Alineju 12 u članu 13 Zakona o DVT treba  brisati, jer nadležnost DVT-a da može da postavi VD RJT nije saglasno sa Ustavom RS. Ovo iz razloga što RJT bira narodna Skupština na predlog Vlade, razrešava ga Narodna Skupština, pa je logično i ustavno da se u trenutku razrešenja RJT, odmah postavi Vršilac dužnosti. Po sadašnjim propisima vršilac dužnosti RJT bi bio istovremeno i predsednik DVT-a.   

Član 14 Zakona o DVT reguliše javnost sednica. Sednice su javne ako tako odluči DVT. Smatram da sednice DVT-a treba da budu po pravilu javne, a samo izuzetno da budu zatvorene za javnost. Zato i ovaj član zakona treba menjati ili precizirati.

Član 19 Zakona o DVT treba da se dopuni sa definicijom šta se podrazumeva pod „redovno obaveštava javnost“. Mišljenja sam da javnost treba biti obaveštavana o radu DVT bar jednom u tri meseca.

U članu 62 Zakona o javnom tužilaštvu prepliću se nadležnosti Republičkog javnog tužioca i DVT u pogledu premeštaja vršioca javnotužilačke funkcije. Smatram da premeštaj treba da vrši samo DVT.

U Poslovniku o radu DVT član 16 izričito reguliše da su sednice DVT  po pravilu zatvorene za javnost, a treba da bude po pravilu, otvorene za javnost.

Član 20 t. 6 govori o sadržini Zapisnika sa sednice DVT-a, pa kaže da zapisnik sadrži kratku sadržinu rasprave po svakoj tački dnevnog reda. Ovo rešenje nije dobro, jer ono podrazumeva prepričavanje ono što je član diskutovao, pa može doći i do pogrešne interpretacije. Zapisnik treba da sadrži sve diskusije u obliku kako je diskutant govorio, zbog čega i ovaj član treba menjati.

Član 27 st. 5 je nejasan. Ovaj član se odnosi na izbor člana DVT-a iz Pokrajine. Nejasno je da li svi glasači iz Pokrajine ( svi nosioci javnotužilačke funkcije od Osnovnog do Republičkog tužilaštva iz Pokrajine ) imaju pravo da glasaju za kandidata  koji se bira iz Pokrajine, ili to pravo imaju samo oni glasači    iz tužilaštava istog ranga sa kojih su kandidati. Kako  bilo, ova odreba je stavila u neravnopravan položaj kandidata sa Kosova i Metohije, obzirom na broju tužilaštava u Vojvodini i specifičnom položaju tužilaštava iz Kosova i Metohije, tako da kandidat sa Kosova i Metohije nema nikakvih šansi. Čini se da se ovim članom  mislilo samo na Vojvodinu i zato ga treba menjati ili pojasniti.

Hoću da naglasim, da ako budem izabrana za člana DVT nastojaću da istaknem probleme u radu tužilaštava na Kosovu i Metohiji, insistiraću na uspostavljanje rada u njima, insistiraću na vraćanje prava na rad pravosudnim organima i nosiocima javnotužilačke funkcije. „Pat“ pozicija, prerašta u „mat“ poziciju za javna tužilaštva na Kosovu i Metohiji, jer već više od dve godine predmeti se ne rade, ne obrađuju, a time se mnogim građanima krše osnovna ljudska prava, oni su diskriminisani, nemaju pravo na pravično suđenje, nemaju pravo na suđenje u razumnom roku, nemaju pravo na pravnu pomoć i td.

Kao član DVT insistiraću i aktivno ću učestvovati u izradu nacrta nekih zakona koji su i te kako potrebni za ostvarivanje postavljenih principa. Pre svega tu je  Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakon o javnotužilačkim taksama  Iako Zakonik o krivičnom postupku delimično reguliše ko ima pravo na obaveznu odbranu, ko ima pravo po osnovu siromaškog prava da mu se postavi branilac po službenoj dužnosti, čini se da se više vodilo računa da se ispune sva prava okrivljenih, dok oštećeni to pravo do sada nisu imali, iako su siromašnog imovnog stanja. Tako su oštećeni i dalje ostajali oštećeni jer nisu mogli da ostvare pravo u krivičnom postupku, a nisu mogli zbog siromaštva da vode dugu i mukotrpnu parnicu.
Moj predlog je da se Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći oformi Agencija za besplatnu pravnu pomoć ili Komora za besplatnu pravnu pomoć, gde će država da zaposli stručne i kvalifikovane pravnike za odbranu ili zastupanje po službenoj dužnosti, odnosno za pružanje besplatne pravne pomoći, onima kojima je potrebna.

Isuviše dugo se čeka da se donese Zakon o javnotužilačkim taksama. Ovaj zakon bi doneo dodatna sredstva koja bi bila iskorišćena za plaćanje nezakonito uskraćenih delova plate po osnovu dežurstava, po osnovu smanjenja plate, po osnovu prava na odvojeni život i za materijalna sredstva tužilaštava.

U skladu sa Akcionim planom za sprovođenje nacionalne strategije reforme pravosuđa za period 2013 do 2018. godine pored napred navedenih izmena zakona,  potrebno je izvršiti izmenu Zakonika o krivičnom postupku, Krivičnog zakona, Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela,  Zakona za borbu protiv korupcije, Plana neophodnih investicija i dr.

Važno je reći da u Zakoniku o krivičnom postupku mora se regulisati odgovrnost policije za nepostupanje po nalogu tužioca, za neblagovremeno postupanje po nalogu tužioca, za propuste u prikupljanju dokaza itd. Moje je mišljenje da povezanost između tužioca i inspektora policije treba da bude veća, da je potrebno da se naprave timovi, jedan  tužilac i najmanje dva inspektora. Na taj način će se efikasnije raditi i na terenu i u policijskoj laboratoriji i u tužilačkoj kancelariji. 
Potrebno je uspostaviti veću saradnju i sa Poreskom upravom i započeti sa primenom Zakona o krivičnoj odgovrnosti pravnih lica. Čini se da se on i ne primenjuje, jer javnost o ovome nema nikakvih informacija.

DVT ne može biti pasivni posmatrač donošenja zakona, ne može da se zadovolji samo da da svoje mišljenje na Nacrt nekog zakona. Ono mora aktivno da učestvuje u izradu tih nacrta, da predlaže izmene, da daje amandmane na predložene tekstove, posebno na zakone koji se odnose na organizaciju i rad DVT-a i uopšte na rad tužilaštava i sudova.

Poznato mi je da ima mnogo starih predmeta koji otežavaju rad tužilaštava i sudova. Potrebno je da se napravi plan rešavanja starih predmeta, kako ne bi došlo do zastarelosti u gonjenju. Napraviti analizu ukupnih starih i novih predmeta, prostom računicom podeliti sa brojem obrađivača predmeta. Tako će se doći do podataka da li je potrebno zaposliti nove vršioce javnotužilačke funkcije i koliko i u tom smislu izvršiti izmenu u sistematizaciji poslova.

Kako nam predstoji otvaranje Poglavlja 23 u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, moramo učiniti sve da se do pravde dođe što pre-suđenje u razumnom roku, Javnotužilačka organizacija i DVT su nezaobilazan partner u procesu pregovaranja u ovom poglavlju. Ekonomska kriza i rasipničko vladanje prethodnih vlada je dovelo naše društvo do najniže tačke. Da bi se povratila bar malo ekonomska snaga društva, Vlada je hrabro pristupila veoma restriktivnim merama, smanjenje plata i penzija i dr. ek. mera, a to je na početku uticalo na slabljenje morala kod naroda i smanjenje ugleda svih državnih instucija. Međutim to se polako vraća, kako su ekonomske mere počele da daju pozitivne  rezultate,   ugled Republike Srbije je podignut kako u Evropskoj uniji tako i u celom svetu.                          

Podizanje ekonomske moći države treba iskoristiti i radom i samo radom podići ugled i uticaj javnotužilačke funkcije i ugled i uticaj rada DVT-a.  To će se postići ako se tužilaštvima obezbede bolji uslovi rada, nabave neophodna  sredstva rada, nabavi stručna literatura, izvrši se obuka i savetovanje svih nosioca javnotužilačke funkcije za sve novine, a posebno za krivična dela koja su uzdrmala društvo, kao što su nasilje u porodici, veoma često sa smrtnim ishodom, krivična dela sa koruptivnim elementima, trgovina ljudima i organima i dr. kr. dela. U većim tužilaštvima specijalizovati pojedine nosioce javnotužilačke funkcije za određena krivična dela ili grupu istorodnih krivičnih dela. Samo tako javna tužilaštva bi ostavrila svoju ustavnu i zakonsku funkciju, a da se to postigne, uslove mora pripremiti DVT.

Svakako da ima mnogo toga što ovim planom nije obuhvaćeno, jer nije ni svrha ovog predstavljanja da se sve obuhvati. Ja sam težila da predložim ono što u ovom trenutku smatram da je nedostatak u radu DVT, pa sam tako predložila neke  izmene Zakona i podzakonskih akata. Primedbe koje su iznete, su kočnica za efektivni rad i DVT i javna tužilaštva. Pred nama ima mnogo zadataka, a tek kada se počne sa radom mogu se u hodu otkriti sve potrebe za promenu. Kako je društvo još uvek u ekonomskoj krizi, veoma osiromašeno, to nam za  ostvarivanje postavljenih ciljeva predstoji duga borba u kojoj moramo biti veoma uporni.  

Sa predlozima za ispunjenje programa početi odmah nakon izbora.

Rok za ostvarivanje programa je stalan.

Kontrolni period nakon prvih 6 meseci rada DVT-a

Dana 04.11.2015 godine

                                                                                 Kandidat
Argita Bulatović
Zamenik javnog tužioca u
Kosovskoj Mitrovici

 

spot_img