Izveštaj sa sastanka radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za poglavlje 23 (2)

Najnovije:

Podelite članak

srbija.eu.webMilan Antonijević, koordinator Radne grupe za poglavlje 23 ispred Kuće ljudskih prava i demokratije i Komiteta pravnika za ljudska prava-YUCOM, otvorio je sastanak Radne grupe za poglavlje 23.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva pravde odnosno pregovaračke radne grupe za pravosuđe i osnovna prava, Udruženja javnih  tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije, Delegacije Evropske unije u Srbiji, Misije OEBS-a u Srbiji, Holandske ambasade, nevladine organizacije i predstavnici strukovnih udruženja. Sastanak Radne grupe bio je posvećen nezavisnosti javnog tužilaštva i nužnosti izmene Zakona o Državnom veću tužilaca (DVT) pre izbora za novi sastav DVT-a.

Čedomir Backović, šef pregovaračke grupe za poglavlje 23, govorio je o radnom tekstu Akcionog plana za poglavlje 23 i samostalnosti tužilaštva i tom prilikom je podržao inicijativu i predloge UTS-a o promeni Zakona o DVT. Goran Ilić, predsednik UTS-a i Radovan Lazić, predsednik Upravnog odbora UTS-a, izneli su stav UTS-a da treba još jednom razmotriti izmene Zakona o Državnom veću tužilaca i to pre sprovođenja procedure izbora za novi saziv.
Predstavnici UTS-a su ukazali na sledeće nedostatke u procesu izbora za članove DVT-a:

  • javni tužilac i zamenik javnog tužioca glasaju samo za kandidate sa liste kandidata vrste, odnosno stepena javnog tužilaštva u kojem vrši svoju funkciju, čime se narušava jednakost biračkog prava i uvodi različita vrednost glasova;
  • glasanje za kandidate za izborne članove iz reda javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca se obavlja na biračkim mestima u javnim tužilaštvima određenim od strane Izborne komisije,što može da rezultira odlukom Komisije da skoro svako tužilaštvo bude biračko mesto, što bi kompromitovalo tajnost postupka, jer bi se glasanje sprovodilo po biračkim mestima od svega nekoliko birača;

Navedeni nedostaci su u velikoj meri uticali da javni tužioci i zamenici proces izbora kandidata za prethodni saziv ocene kao proces koji nije omogućio fer izbore. Iz navedenih razloga UTS je predložio da se izmeni Zakon o DVT pre početka novog procesa izbora i da se uvede model po kome svi tužioci koji imaju aktivno biračko pravo glasaju za sve kandidate, bez obzira na vrstu i nivo tužilaštva kome pripadaju kandidati, i da se predvidi da glasanje može biti organizovano u sedištima četiri apelacije, kako bi se obezbedila tajnost glasanja.
UTS je predložio i da se Zakon o DVT izmeni u pravcu da Republički javni tužilac više ne budepredsednika DVT-a po funkciji već da se predsednik Veća bira iz reda članova Veća, nosilaca javnotužilačke funkcije, što bi više odgovaralo prirodi DVT-a kao organa tužilačke samouprave.

Predstavnici UTS-a su ukratko izneli rezultate istraživanja CeSID-a, sprovedenog za potrebe UTS-a 2014. godine, koje ukazuje da tužioci u Srbiji nemaju dovoljno poverenja u Državno veće tužilaca, kao i da smatraju da postojeće uređenje procesa izbora članova DVT-a ne obezbeđuje transparetan i fer proces izbora.

Na sastanku je ukazano da poslednja verzija Akcionog plana za poglavlje 23 predviđa aktivnost izmene Zakona o DVT u trećem kvartalu 2015. godine u pravcu povećanja transparetnosti, što bi predstavljalo priliku da se Zakon izmeni u pravcu obezbeđenja transparetnosti u izbornom procesu za članove DVT-a. Predviđanjem ovih izmena otklonjen je argument da je Venecijanska komisija savetovala da se Zakon o DVT ne menja pre izmena Ustava. Takođe, budući sastav DVT-a će oblikovati njegovu funkciju i ugled među kolegama, s obzirom da prvi i drugi sastav DVT-a nose teret reizbora javnih tužilaca i revizije reizbora, tako da je od suštinske važnosti da sledeći sastav DVT-a čine kolege koje imaju integritet i ugled u struci.

Zatim je usledila diskusija. Omer Hadžiomerović, predsavnik Društva sudija Srbije, započeo je diskusiju  naglašavanjem sličnosti problema tužilaštva i sudstva, odnosno DVT i Visokog saveta sudstva (VSS). Rekao je da je njihova glavna uloga zaštita nezavisnosti pre svega od druge dve strane vlasti, ali da imamo kontraverznu situaciju gde je rad ova dva tela hvaljen od strane dve vlasti, a kritikovan od strane sudstva. On je podržao predloge UTS za izmenu Zakona o DVT i ukazao je da se svi predlozi UTS odnose i na Visoki savet sudstva i da bi oba zakona trebalo menjati pre početka izbornog procesa.

Nakon toga prisutni su diskutovali o izboru DVT s obzirom na nerazumevanje suštine izbora za dva tela jer se akcenat stavlja na rezultate, a ne na poverenje koje kanditati uživaju među članovima ovog tela. Upravo ključni pojam bi trebao da bude poverenje, tj. poverenje između stručnih lica i tela koje treba da štiti nezavisnost, samostalnost i  integritet njihove struke. Predlaže se reforma izbornog sistema u kome bi postojalo kandidovanje iz više različitih nivoa kako bi se obezbedilo prisustvo svih segmenata sudstva odnosno tužilastva. U okviru navedenog problema, stavljen je naglasak i na aspekt transparentnosti, propraćenosti procesa izbora i kandidovanja. Jedan od predloga je da se predstavljaju kandidati u okviru  kampanje među samim tužiocima i sudijama kako bi se podigla svest o značaju tih tela i njihovog sastava.
Takođe, diskutovalo se i o pitanju odgovornosti i legitimiteta članova ova dva tela, jer ne samo da imaju ustavnu ulogu da štite nezavisnost, već imaju i najveća ovlašćenja u upravljanju sudskim sistemom. Smatra se da bi morali imati odgovornost prema tužiocima i sudijama čiju nezavisnost brane, ali i prema široj društvenoj zajednici i prema državi.

Miodrag Majić, predstavnik Apelacionog suda u Beogradu, rekao je da dva problema dolaze do izražaja. Pre svega to je proces kandidovanja gde se unapred predviđa rezultat zato što izbori za više pozicije prolaze bez stvarne konkurencije. Nastavio je da čak i u situaciji optimalnog sistema izbora u teoriji, praksa mora biti dosledna. On je predlažio opciju tajnog glasanja za predlog kandidata, kako bi se izbegli upravo kandidati za koje se unapred zna plasman ili bar uloga lažne konkurencije. Prema tome, zaključio je da treba izbeći preokupiranost teorijom i revizijom forme.

Ivana Ramadanović, predstavnica Misije OEBS-a u Srbiji, podsetila je prisutne na Akcioni plan za poglavlje 23 u kome se predviđa izmena zakona o DVT-u i VSS-u u trećem kvartalu 2015. godine, iako se izostavljaju krucijalni detalji kao i činjenica da je izmena predviđena, ali da u realnost nje neće biti pre izmene ustava. Dala je predlog da se u zaključcima sa sastanka apeluje da prioritetne izmene o načinu izbora i da se ne čekaju ustavne reforme.

Mirjana Cvetković, predstavnica Delegacije Evropske unije u Srbiji, rekla je da je Akcioni plan poslat u Brisel i da je na čitanju. Istakla je da se trudila da kroz razgovore sa svojim kontaktima objasni da je veoma važno kako će izgledati AP zato što će on biti ključni dokument. Što je realniji i logičniji, biće lakše i Komisiji i pregovaračkom tima da prate njegovo sprovođenje. Svakako će se dalje usklađivati u toku procesa, ali je bitno da u njemu bude nagovešteno kada će aktivnosti biti sprovedene kao i šta one podrazumevaju.
Majić je istakao da je problem koji on vidi upravo kandidat koji se ne kandiduje, s obzirom na činjenicu da je kandidat koji se kandidovao već izabran. Rekao je da je neophodno predstavljanje kandidata koje bi pokazalo zašto ih mi tamo šaljemo. Zaključio je da bi već na nivou kandidovanja  trebalo nešto da se promeni.

Zaključci Radne grupe za poglavlje 23:

  • Nužno je potrebno da se izmeni Zakon o DVT-u kako bi se obezbedio slobodan, opšti, jednak i neposredan izborni proces, a glasanje bilo tajno;
  • Apsolutno mora imati prioritet izmena Zakona o DVT-u pre usvajanja novog ustava i sprovođenja izbora za novi saziv;
  • Prethodne zaključke primeniti i za Zakon o VSS;
  • Proces izmene zakona mora da prate konsultacije uz uključivanje kako strukovnih udruženja tako i Radne grupe za poglavlje 23 NKEU.

Beograd, Zeleni salon Narodne skupštine, 03. septembar 2015. godine

spot_img