Goran Ilić: I pobednici i poraženi posle izbora zaborave optužbe iz kampanje

Najnovije:

Podelite članak

Goran Ilić

Teške međusobne optužbe koje su izrečene za vreme predizbornih kampanji ne završe unutar institucija sistema, već se tretiraju kao deo političkih obračuna. Ne postoje odgovornosti i sankcije za izgovorenu javnu reč, a Tužilaštvo na osnovu novog zakona nije ni u obavezi da po službenoj dužnosti reaguje na ovakve optužbe.

Goran Ilić, predsednik Udruženja tužilaca, za Insajder.net navodi da je međusobno optuživanje i iznošenje tvrdnji o kriminalu „onih drugih“ tokom izbornog procesa deo naše političke stvarnosti.

„Iznose se raznorazne optužbe, ukazuje se na navodni kriminal i sve to dok traje kampanja. Kada se izborni proces okonča sve se zaboravi, ni izborni pobednici ni poraženi ne insistiraju na onom što su do juče tvrdili da je istina“, ističe Ilić.

On dodaje i da mu nije poznato da su nakon kampanje političari podnosili prijave i dokaze za ono što su tvrdili u kampanji.

„Svesni da se mnoge optužbe iznose paušalno, bez dokaza, zarad što boljeg izbornog rezultata, tužoici imaju uzdržan profesionalni stav prema tvrdnjama iz kampanje o kriminalu. Uostalom, borba protiv kriminala ne bi smela da bude posledica tvrdnji iz političke kampanje, već rezultat dosledne i uporne primene zakona. Jer da bi se na sudu dokazalo da je neko izvršio neko krivično delo potrebno je mnogo više od naslovne strane u nekim novinama“, objašnjava Ilić.

On dodaje i da uzdržan stav Tužilaštva prema glasinama i medijskim objavama počiva i na tome da po novom Zakonu o krivičnom postupku ne postoji izričita obaveza tužioca da reaguje na medijske napise.

Ilić dodaje da Zakonik ne zabranjuje da tužilac proveri informacije iznete u javnosti u vreme kampanje. Dodaje da bi to trebalo činiti kada je reč o uverljivim tvrdnjama da je neko izvršio krivično delo i da se za to istovremeno pruže neki dokazi.

„Ako nisu predtsavljeni uverljivi argumenti i dokazi, bilo bi u najmanju ruku neozbiljno da se Tužilaštvo bavi proveravanjem olako izrečenih stvari u političkoj kampanji“, zaključuje Ilić.

Goran Ilić često je kritički govorio o sistemskim preprekama Tužilaštva da se bavi pojedinim politički osetljivim slučajevima iz oblasti korupcije. Ovom prilikom naglašava i da Tužilastvo ne bi trebalo da bude deo izbornog procesa, već da se i tokom kampanja pridržava zakonskih kriterijuma za krivično gonjenje i vođenje postupka.

Etiketiranje izjavama da su strani plaćenici, optužbe da je neko prеvarant, lažov ili čak lopov, ali i tvrdnje da su pojedini članovi porodica kandidata za predsednika na čelu kriminalnih bandi ili narko-klanova, prisutne su i u ovoj predizbornoj kampanji u Srbiji.

Istovremeno, ove teme zauzimaju veliki prostor u predizborim nastupima pojedinih predsedničkih kanditata, ali su i deo stranačkih saopštenja. Oštre optužbe zbog političkih poena u okviru predizbornih kampanja nisu novina.

Jedna od najozbiljnijih optužbi koja je izrečena u nekoj od predizbornih kampanja u Srbiji je i izjava Dejana Mihajlova iz 2004. On je tada optužio rukovodstvo DS-a da zna ko je ubio premijera Zorana Đinđića. Kasnije je na sudu kao svedok na suđenju za ubistvo premijera priznao da je lagao i da je to učinio u duhu predizborne kampanje.

U kampanji sve dozvoljeno

Nadležne insitucije u Srbiji na optužbe koje su predsednički kandidati izneli ne reaguju, pa se čini da se sve prepisuje predizbornoj kampanji u kojoj je, po svemu sudeći, skoro sve dozvoljeno.

Poslednji primer u nizu ozbiljnih optužbi je i saopštenje Srpske napredne stranke u kom se supruga predsedničkog kandidata Vuka Jeremića Nataša optužuje da upravlja narko-tržištem u Srbiji.

U saopštenju nisu izneti nikakvi dokazi, a jutro posle premijer i predsednički kandidat Aleksandar Vučić se izvinio građanima.

Da ova tvrdnja SNS-a neće biti deo policijske istrage potvrdio je ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, objasnivši da je “izvinjenjem Aleksandra Vučića na taj slučaj stavljena tačka”.

Premijer je tom prilikom ponovio i da je ovo bila reakcija „njegovog prijatelja Milenka Jovanova na učestale napade na njegovu porodicu“.

Optužbe na račun Nataše Jeremić usledile su pošto je predsednički kandidat Vuk Jeremić izjavio na RTV Vojvodina da “Vojvodinom, u mnogim njenim delovima, danas vladaju kriminalne bande, pod manjom ili više direktnom ingerencijom Andreja Vučića, brata premijera”.

Advokati predlažu Vučiću da podnese 96 krivičnih prijava

Nataša Jeremić podnela je krivičnu prijavu protiv Srpske napredne stranke, njenog lidera Aleksandra Vučića i potpredsednika SNS-a Milenka Jovanova.

Reagujući na ovu informaciju, šеfica Informativnе službе Srpskе naprеdnе strankе Vladanka Malović izjavila jе da su advokati prеdložili Vučiću da podnеsе 82 krivičnе prijavе protiv Vuka Jеrеmića i 14 protiv Sašе Jankovića.

”Vučić do sada nijе žеlеo da podnеsе nijеdnu krivičnu prijavu jеr očiglеdno ima pamеtnija posla”, rеkla jе Malovićeva, dodajući da nе žеli da sе na bilo koji način bavi “pomеnutim prеvarantima i lažovima”.

Kako ne postoji odgovornost za javno iznetu optužbu i kako se čini da je u predizbornoj kampanji sve dozvoljeno, ostaje zaključak da će javnost morati sama da proceni da li je i ko zaista „lažov“, „prevarant“ ili „vođa narko-klana“, a onima koji se osećaju prozvano ostaje da pravdu potraže na sudu.

Izvor: Insajder

spot_img