Lazić: Narušavaju se samostalnost i nezavisnost pravosuđa

Najnovije:

Podelite članak

radovan LazićČlan Državnog veća tužilaca Radovan Lazić kaže da se ne može reći da je stanje u pravodsuđu “najgore”, jer je, kako kaže, bilo teško i ranije.

“Ustavom proklamovana samostalnost i nezavisnost se narušavaju, što dovodi do posledica da pravosuđe ne postiže rezultate koje javnost očekuje”, dodao je on.

Lazić navodi da Ustav propisuje nezavisnost sudstva i sudija, ali ne proklamuje nezavisnost i za Tužilaštvo i, kako smatra, ne bi bilo loše da se to uradi.

“Tužilaštvo je samostalan organ, ima samostalnost u odnosu na druge grane vlasti, ali ta nezavisnost ne povlači i nezavisnost nosilaca funkcija i njihovih zamenika, jer je Tužilaštvo uređeno na hijerahijskom principu, što znači da se viši tužilac može umešati u rad nižeg”, objašnjava on.

Lazić navodi da postoje različiti pritisci na tužioce.

“Sistemski pritisci koji su kod nas česti, unazad 15 godina u Tužilaštvu je bilo 4-5 reizbora u kojima su tužioci bili dovedeni u situaciju da se o njihovoj funkciji odlučuje i isto je bilo i sa sudijama. Ako vrštite reizbor onda stalnost funkcije ne znači mnogo. Mogući su i direktni pritisci, da se od tužioca ili sudije nešto zahteva, mogući su i oni suptilniji kada se preko medija objavljuje kakve se mere očekuju i onda se stvara autocenzura kod onih koji odlučuju i oni dobro razmisle kakve će posledice po njih izazvati odluka. Postoje i durgi mehanizmi da se nepodobni i oni koji ne odlučuju kako se očekuje kazne. Kazna može da bude upućivanje u drugo tužilaštvo, recimo nekog iz Beograda možete da uputute u Brus, formalno on nije kažnjen, ali se tako šalje poruka kako će proći oni koje ne vode računa o očekivanjuima”, kaže Lazić.

Član Državnog veća tužilaca navodi primer pritiska iz Valjeva, gde se gradonačelnik direktno obraćao tužiocu, čak mu i pretio i upozoravao da će imati posledice zbog svojih odluka.

“Pritisci mogu biti i suptiliniji kada ministri komentarišu postupke i tako pokazuzju kakva su njihova očekivanja i kakav će biti tužilački ili sudski epilog.

Državno veće tužilaca imenovalo je Gorana Ilića za poverenika za samostalnost tužilaca, i on treba da reaguje u situacijama kada se na tužioce vrši politički, medijski ili neki drugi pritisak.

“U nekim tradicionalnim demokratijama i zemljama gde je nezavisnost sudstva i samostalnost tužilaca osnovni princip funkcionisanja pravosuđa poverenik ne bi bio potreban, kod nas je potreban, jer ima uticaja sa raznih strana, zato je DVT formirao organ poverenika koji treba da se bavi zaštitom nosilaca funkcija od pritisaka, bilo da dolaze spolja ili iz samog tužilaštva. Da je sve kako treba nama poverenik ne bi ni bio potreban”, naveo je Lazić.

On navodi da DVT nema instrumente kako bi efikasno moglo da zaštiti one na koje se vrši uticaj, već da jedino što može je da sa time upozna javnost. Kako pritisak utiče na predmete, kaže, najbolje se moglo videti u slučaju Savamala.

“Postupak je vođen dugo i završen je bez epiloga. Kakvi su pritisci bili nije potrebno govoriti, u medijima se stalno govorilo, zaštitnik građana je sačinio izveštaj, imali smo izjave političara, koji su govorili da je počinjeno krivično delo, onda su to u nekim drugim izjavama relativizovali. Ovde se radilo o uzurpaciji vlasti od nekih lica, koja su preuzela vlast na teritoriji države, a policija nije reagovala”.
Ministarka pravde Nela Kuburović izjavila je u Kragujevcu da je neprimereno da bilo ko, pa čak i novinarska udruženja traže obrazloženje od Republičkog tužioca zašto je određeno tužilaštvo donelo odluku.

Novinarska i medijska udruženja uključena u Stalnu radnu grupu za bezbednost novinara zatražili su da se hitno, najduže u roku od 10 dana, održi sednica tog tela kojoj će prisustvovati i republički javni tužilac Zagorka Dolovac.

Kako se objašnjava u zajedničkom saopštenju, NUNS, ANEM i NDNV zahtevaju da im Dolovac objasni razloge zbog kojih su odbačene krivične prijave novinara koji su napadnuti tokom inauguracije predsednika Aleksandra Vučića.

“Javnost može da traži dodatna objašnjenja i da traži da tužilaštvo objasni zašto je donelo takvu odluku, to se ne može smatrarti pritiskom. Ukoliko tužilaštvo dobije nove informacije taj isti predmet se može otvoriti i može se početi postupak, ne bih se složio da javnost nema pravo da traži od tužioca da obrazloži svoju odluku”.

Izvor: N1

spot_img