Marković: Partije bi trebalo da drže ruke dalje od sudija

Najnovije:

Podelite članak

Foto: Tanjug/Tanja ValičProfesor ustavnog prava i jedan od pisaca Ustava SRJ Ratko Marković izjavio je da radni tekst Ministarstva pravda Srbije o amandmanima na Ustav pokazuje koliko se političke stranke grčevito bore protiv sužavanja svojih moći i da nastoje da uruše nezavisnost i samostalnost sudija i tužilaca.

“Političke stranke bi trebalo da drže ruke dalje od sudija i tužilaca, a oni bi najradije da državni organi biraju sve sudije i tužioce, da im ograniče mandat kako bi formirali poslušnički duh”, rekao je Marković u Beogradu na javnom slušanju profesora o radnoj verziji amandmana na Ustav.

Marković, koji je od 1994. do 2000. bio potpredsednik Vlade Srbije a učestvovao je u pisanju Ustava Srbije od 1990, Ustava SRJ od 1992. i Ustava Crne Gore od 1992, kazao je da je Ministarstvo pravde predložilo 24 amandmana, a da su Sjedinjene Američke Države za 230 godina usvojile 26 amandmana na Ustav.

Foto: Tanjug/Tanja Valič

Istakao je da ga zbunjuje situacija da u udarnim vestima nema ni reči o ustavnim promenama, zbog čega je stekao utisak da “nešto hoće ispod žita da se prokrijumčari”.

Marković je kazao da sudije i tužioci moraju da budu nezavisni i samostalni u radu, da bi zbog toga trebalo sami sebe da biraju, odnosno da ih predlažu strukovna udruženja i ugledne institucije, a ne parlament i vlada.

Prema predlogu Ministarstva pravde, pet od deset članova Visokog saveta sudstva bira Skupština na osnovu javnog konkursa, na šta je Marković ukazao da to vodi ka tome da se “umesto istaknutog, izabere prosečan, stranački pravnik”.

boljevic.ustav.konfOštro je kritikovao predlog da ministar pravde može da pokrene disciplinski postupak i postupak razrešenja sudije, jer je “nespojivo da trenutni upravni organ utiče na funkciju koja treba da ima stalnost i nezavisnost”.

Kada su u pitanju javni tužioci, Marković je kritikovao rešenje da od 11 članova Visokog saveta tužioca, sedam bira parlament na pet godina i to što vrhovni republički tužilac treba da odgovara za svoj rad podnošeći godišnji izveštaj Skupštini Srbije.

On se ne slaže ni sa predlogom da prvi put na sudijsku ili tužilačku funkciju mogu da budu izabrani smo oni koji su završili Pravosudnu akademiju, jer bi tada, kako prediviđa, ta institucija postala “plen stranaka”, a takva odredba Ustava “trojanski konj”.

“Trojanski konj za maskiranu prvu stranačku selekciju pravničkog kadra podobnog za rad u javnom tužilaštvu”, rekao je Marković u govoru koji je završio rečima da se nada da u srcu sudija u Srbiji još ima slobode da sude nezavisno i po zakonu.

Pravna analiza ustava “nestala”

Profesorka ustavnog prava Irena Pejić objasnila je da je 2013. formirana radna grupa čiji je bila član, a koja je trebala da uradi analizu Ustava iz 2006. godine i predloži rešenja za njegovu promenu.

Toj radnoj grupi zamrznut je status 2014. godine, a pravna analiza je “nestala”.

“Iz te pravne analize, ovakva rešenja Ministarstva pravde nisu mogla da izađu”, kazala je Irena Pejić.

Ona je rekla da ta radna grupa nije predložila Pravosudnu akademiju kao uslov za izbor sudija i tužilaca, niti je odredila da se smanji broj članova Visokog saveta sudstva sa 11 na 10 i to tako da većinu u odlučivanju nemaju sudije koje je predložila struka.

Prema njenim rečima, usavršavanje i izbor sudija treba da bude predmet zakona, a ne Ustava.

“Ustav treba vrednosno da uređuje pravosudni sistem, on treba da odredi šta je perspektiva razvoja pravosuđa, takve odredbe ne treba da budu deo Ustava ukoliko želimo da najviši pravni akt traje”, upozorila je Irena Pejić.

Ilić: Ideja da tužilaštvo bude nezavisno se doživljava kao “jeretička”

Predsednik Udruženja tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije Goran Ilić rekao je da se u delu političke, ali i stručne javnosti kao jeretička doživljava ideja da javno tužilaštvo treba da bude nezavisno.

On je podsetio da su reformom pravosuđa brojne nadležnosti sa sudija prenete na tužioce, a da se nije vodilo računa da po važećem Ustavu oni odgovaraju vladi i skupštini za svoj rad.

Ilić je kazao da treba da dodje do redefinisanja javnog tužilaštva kao nezavisnog organa i dodao da se ne slaže sa predlogom njegove centralizacije – da ima vrhovnog tužioca koji je podložan političkom uticaju.

“Ustav kome ne predstoji suštinska debata i tokom koje se odustaje od početnih stavova zarad nekog kompromisa, ne može da bude demokratski Ustav, to je loš Ustav”, rekao je Ilić.

Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević rekla je da nisu strukovna udruženja tražila promenu Ustava, već da se on samo poboljša, a da je na tome insistirala država.

Boljević je kazala i da je ovaj skup u Beogradu organizovan zato što se stekao utisak da se “struka malo pita, a još manje sluša”, ali i zbog činjenice da se u javnoj debati Ministarstva pravde nastavio odnos nipodaštavanja struke.

Osim sudija, skupu su prisustovali i predstavnici OEBS-a, ambasade Nemačke, Holandije i Švedske.

Boljević: Možda ćemo i trajno izaći iz rasprave

Više tužilačkih i sudijskih udruženja napustilo je u ponedeljak javnu raspravu o nacrtu izmena Ustava o pravosuđu zbog istupa pomoćnika ministra pravde Čedomira Backovića.

Javnu raspravu napustili su članovi Konventa, Udruženja tužilaca, Društva sudija Srbije, Udruženja tužilačkih i sudijskih pomoćnika i Advokatske komore Vojvodine.

Boljević je danas rekla da se nipodaštavajući odnos prema struci nastavio i da je “već prešao u formu pretnji”.

“Zbog toga smo morali da reagujemo i sudije i tužioci i strukovna udruženja koja se godinama bave vladavinom prava su juče sa tog skupa izašli. O tome da li ćemo i trajno izaći iz ove rasprave odlučiće upravni odbori naših udruženja”, rekla je Boljević.

Izvor: N1, foto: Tanjug/Tanja Valič

spot_img