Udruženje tužilaca Srbije – Goran Ilić i Nenad Stefanović za Betu, Blic i Insajder: Ministarstvo nije uvažilo primedbe struke, cilj izmene Ustava potpuna politička kontrola nad tužilaštvom

Najnovije:

Podelite članak

Goran Ilić i Nenad StefanovićČlan Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije Nenad Stefanović izjavio je da je konačna verzija izmena Ustava u oblasti pravosuđa, koju je Ministarstvo pravde poslalo Venecijanskoj komisiji, „sprint unazad“ s ciljem ostvarivanja potpune kontrole nad tužilaštvom.

– Čudno je da je prošla Vlada u svom akcionom planu navodila da u sastavu Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaca mora da bude bar polovina sudija i tužilaca, dok je ova Vlada zaključkom usvojila predloženi nacrt Ustava u kojem su sudije i tužioci u ovim telima u manjini. Kada govorimo o sastavu tužilačkog saveta u regionu odnosno Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini većinu čine tužioci, jedino će u Srbiji oni biti u manjini – naglašava Stefanović.

“Nije nam jasno koja je onda funkcija takvog Saveta koji će većinom glasova onih koji nisu tužioci odlučivati o izboru šefova tužilaštva i njihovih zamenika, kao i o disciplinskoj odgovornosti. Na ovaj način stvara se sistem potpune kontrole rada tužilaštva od političke elite”, rekao je Stefanović.

Goran Ilić, zamenik predsednika Državnog veća tužilaca i Poverenik za samostalnost kaže za Insajder da konačna verzija Nacrta Ustava ipak ne donosi suštinske razlike na koje je struka ranije upozoravala. Ilić dodaje da će sada tužilaštvo, kao organ gonjenja, biti pod dvostrukim ključem političke kontrole.

„S obizirom na to da je zadržan strogi centralizam javno tužilaštvo će ostati zarobljeno u ‘vremenskoj kapsuli’„ , kaže Ilić dodajući da je opet propuštena šansa da se tužilaštvo promeni, ojača i reformiše.

On navodi da je najveći problem to što u Državnom veću tužilaca, odnosno novom Visokom savetu tužilaca sami tužioci čine manjinu, što samim tim znači prevlast političke u odnosu na pravosudnu vlast.

Udruženje tužilaca: Cilj izmene Ustava potpuna kontrola nad tužilaštvom

Član Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije Nenad Stefanović izjavio je da je konačna verzija izmena Ustava u oblasti pravosuđa, koju je Ministarstvo pravde poslalo Venecijanskoj komisiji, „sprint unazad“ s ciljem ostvarivanja potpune kontrole nad tužilaštvom.

Stefanović je za agenciju Beta rekao da konačna verzija Nacrta izmena Ustava ne donosi suštinske razlike u odnosu na incijalni tekst na koji je struka ranije upozoravala.

“Velika većina primedbi struke koje se odnose na tužilaštvo nije prihvaćena. Predloženi amandmani dovode do sprinta unazad sa ciljem ostvarivanja potpune kontrole tužilaštva”, ocenio je Stefanović.

Prema njegovim rečima, ključan problem je taj što je smanjen broj tužilaca koje bira struka u tužilačkom savetu na četiri od ukupno 11 članova.

„Sistem potpune kontrole rada tužilaštva“

Stefanović je ocenio da je izvršena relokacija političkog izbora sa Skupštine na Visoki savet tužilaca, koje postaje “radno telo parlamenta”.

“Nije nam jasno koja je onda funkcija takvog Saveta koji će većinom glasova onih koji nisu tužioci odlučivati o izboru šefova tužilaštva i njihovih zamenika, kao i o disciplinskoj odgovornosti. Na ovaj način stvara se sistem potpune kontrole rada tužilaštva od političke elite”, rekao je Stefanović.

On je rekao da bez isključivanja političkog uticaja “najosetljiviji i najvažniji slučajevi nikada neće doći na sud” i da neće moći da se sprovede antikorupcijska politika.

“Čudno je da je prošla vlada u svom akcionom planu navodila da u sastavu Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaca mora da bude bar polovina sudija i tužilaca, dok je ova vlada zaključkom usvojila predloženi nacrt Ustava u kojem su sudije i tužioci u ovim telima u manjini”, istakao je Stefanović.

Dodao da je to u suprotnosti sa Strategijom za reformu pravosuđa i pratećim Akcionim planom i odlukom Evropskog suda za ljudska prava koji je ocenio da o disciplinskim postupcima nosioca pravosudnih funkcija treba da odlučuju nosioci tih funkcija.

Ministarstvo pravde Srbije prosledilo je u petak Venecijanskoj komisiji Nacrt izmene Ustava Srbije u oblasti pravosuđa i tom prilikom saopštilo da bez pozitivne ocene komisije na radni tekst ustavnih amandmana, neće ići u dalju proceduru usvajanja.

Uprkos tvrdnjama ministarke Nele Kuburović da će usvojiti preporuke struke, Ministarstvo pravde u najnovijem Nacrtu ustava o pravosuđu, prema analizi novinara Insajdera, nije promenilo najspornije članove predloženog Ustava. Naprotiv, Ministarstvo je čak dodalo novu odredbu kojom još više „disciplinuje“ sudije unutar Viskog saveta sudstva.

Ministarstvo pravde objavilo je krajem januara Radni tekst izmena Ustava o pravosuđu.

Ovaj radni tekst, udruženja sudija i tužioca, iz dana u dan su kritikovala navodeći su da su amandmani neprihvatljivi i tražila da se oni povuku.

Između ostalog, to su tražili Apelacioni sud, Visoki savet sudstva, Vrhovni kasacioni sud, a povlačenje amandmana zatražio i Nacionalni konvent za EU.

U predloženim amandmanima, kako je pokazala analiza Insajdera, krije se zapravo stavljanje pravosuđa pod daleko veću kontrolu izvršne vlasti.

Uprkos zahtevima struke ministarka pravde Nela Kuburović izjavila je, tokom poslednjeg okruglog stola, da neće biti povlačenja Nacrta izmena Ustava Srbije koji se odnosi na pravosuđe. 

Stefanović: “Ministarstvo nije uvažilo primedbe struke”

“Konačna verzija izmena Ustava u oblasti pravosuđa, koju je Ministarstvo pravde poslalo Venecijanskoj komisiji, “sprint unazad” s ciljem ostvarivanja potpune kontrole tužilaštva”, kaže za “Blic” Nenad Stefanović, član Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije.

Prema njegovim rečima, konačna verzija Nacrta izmena Ustava, koju je Ministarstvo pravde prosledilo prošlog petka Venecijanskoj komisiji ne donosi suštinske razlike u odnosu na incijalni tekst na koji je struka ranije upozoravala.

– Velika većina primedbi struke koje se odnose na tužilaštvo nije prihvaćena. Predloženi amandmani dovode do sprinta unazad sa ciljem ostvarivanja potpune kontrole tužilaštva – ocenio je Stefanović.

Kako objašnjava, ključan problem je taj što je smanjen broj tužilaca koje bira struka u tužilačkom savetu na četiri od ukupno 11 članova. On je rekao da pet članova koji su istaknuti pravnici, bira parlament a da još dva člana ministar pravde i Vrhovni javni tužilac.

– Počinjena je relokacija političkog izbora sa skupštine na Visoki savet tužilaca, koje postaje “radno telo parlamenta”. Nije nam jasno koja je onda funkcija takvog Saveta koji će većinom glasova onih koji nisu tužioci odlučivati o izboru šefova tužilaštva i njihovih zamenika, kao i o disciplinskoj odgovornosti. Na ovaj način stvara se sistem potpune kontrole rada tužilaštva od političke elite – navodi on Stefanović.

– Čudno je da je prošla vlada u svom akcionom planu navodila da u sastavu Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaca mora da bude bar polovina sudija i tužilaca, dok je ova vlada zaključkom usvojila predloženi nacrt Ustava u kojem su sudije i tužioci u ovim telima u manjini. Kada govorimo o sastavu tužilačkog saveta u regionu odnosno Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini većinu čine tužioci, jedino će u Srbiji oni biti u manjini – naglašava Stefanović.

On dodaje da je to u suprotnosti sa Strategijom za reformu pravosuđa i pratećim Akcionim planom i odlukom Evropskog suda za ljudska prava koji je ocenio da o disciplinskim postupcima nosioca pravosudnih funkcija treba da odlučuju nosioci tih funkcija.

– Nelogično je i to što se Ustavnim zakonom predviđa neka vrsta “skraćivanja mandata” za Visoki savet sudstva, Državno veće tužilaca i Republičkog javnog tužioca. Naime, ukoliko se svim drugim organima ne skraćuje mandat i jednostavno dopušta da obavljaju funkciju do isteka mandata, što je jedino ispravan pristup, zbog čega se ipak takav izuzetak pravi za pojedine organe. Možda objašnjenje za “poseban tretman” VSS i DVT leži u činjenici da su ova dva tela tokom debate imala veoma kritički stav o Radnom tekstu amandmana – kaže on.

Podsećanja radi, Ministarstvo pravde Srbije prosledilo je prošlog petka Venecijanskoj komisiji Nacrt izmene Ustava Srbije u oblasti pravosuđa i tom prilikom saopštilo da bez pozitivne ocene komisije na radni tekst ustavnih amandmana, neće ići u dalju proceduru usvajanja.

Udruženje tužilaca: Tekst izmena Ustava sprint unazad

Član Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije Nenad Stefanović izjavio je danas da je konačna verzija izmena Ustava u oblasti pravosudja, koju je Ministarstvo pravde poslalo Venecijanskoj komisiji, “sprint unazad” s ciljem ostvarivanja potpune kontrole tužilaštva.

Stefanović je za agenciju Beta rekao da konačna verzija Nacrta izmena Ustava ne donosi suštinske razlike u odnosu na incijalni tekst na koji je struka ranije upozoravala.

“Velika većina primedbi struke koje se odnose na tužilaštvo nije prihvaćena. Predloženi amandmani dovode do sprinta unazad sa ciljem ostvarivanja potpune kontrole tužilaštva”, ocenio je Stefanović.

Prema njegovim rečima, ključan problem je taj što je smanjen broj tužilaca koje bira struka u tužilačkom savetu na četiri od ukupno 11 članova.

On je rekao da pet članova koji su istaknuti pravnici, bira parlament a da još dva člana ministar pravde i Vrhovni javni tužilac.

Stefanović je ocenio da je na taj način izvršena relokacija političkog izbora sa skupštine na Visoki savet tužilaca, koje postaje “radno telo parlamenta”.

“Nije nam jasno koja je onda funkcija takvog Saveta koji će većinom glasova onih koji nisu tužioci odlučivati o izboru šefova tužilaštva i njihovih zamenika, kao i o disciplinskoj odgovornosti. Na ovaj način stvara se sistem potpune kontrole rada tužilaštva od političke elite”, rekao je Stefanović.

On je rekao da bez isključivanja političkog uticaja “najosetljiviji i najvažniji slučajevi nikada neće doći na sud” i da neće moći da se sprovede antikorupcijska politika.

“Čudno je da je prošla vlada u svom akcionom planu navodila da u sastavu Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaca mora da bude bar polovina sudija i tužilaca, dok je ova vlada zaključkom usvojila predloženi nacrt Ustava u kojem su sudije i tužioci u ovim telima u manjini”, kazao je Stefanović.

Dodao da je to u suprotnosti sa Strategijom za reformu pravosudja i pratećim Akcionim planom i odlukom Evropskog suda za ljudska prava koji je ocenio da o disciplinskim postupcima nosioca pravosudnih funkcija treba da odlučuju nosioci tih funkcija.

Ministarstvo pravde Srbije prosledilo je prošlog petka Venecijanskoj komisiji Nacrt izmene Ustava Srbije u oblasti pravosudja i tom prilikom saopštilo da bez pozitivne ocene komisije na radni tekst ustavnih amandmana, neće ići u dalju proceduru usvajanja.

Izvor: Beta, Insajder, Blic

spot_img