Pismo DVT za proširenje sistematizacije

Najnovije:

Podelite članak

Beograd, 23. mart 2010.

Povodom inicijative Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije, kao i vašeg dopisa od 11.03.2010. godine, dostavljamo vam obrazloženo mišljenje o potrebi povećanja broja zamenika javnih tužilaca sa procenama i predlozima.

Prilikom analize potrebe povećanja broja zamenika javnih tužilaca Udruženje je imalo u vidu dva kriterijuma. Prvi kriterijum se odnosi na broj primljenih predmeta u 2009. godini i broj novoizabranih zamenika javnih tužilaca, a u odnosu na normu predviđenu okvirnim merilima za određivanje broja zamenika javnih tužilaca iz 2009. godine (tabele u prilogu). Drugi kriterijum se odnosi na broj nosilaca javnotužilačke funkcije u Srbiji u odnosu na prosečan broj nosilaca javnotužilačke funkcije u zemljama članicama Saveta Evrope i pojedinim istočnoevropskim zemaljama – članicama Evropske unije.

U mreži javnih tužilaštava u Republici Srbiji, do 31.12.2009. godine, bilo je predviđeno da poslove iz nadležnosti javnog tužilaštva obavlja ukupno 768 nosilaca javnotužilačke funkcije (140 javnih tužilaca i 628 zamenika javnih tužilaca). Međutim, broj imenovanih nosilaca javnotužilačke funkcije je realno bio manji, ukupno 689 (izveštaj Saveta Evrope iz 2008. godine sačinjen na osnovu podataka Ministarstva Pravde). Iz navedenog proizilazi da je u Srbiji do 31.12.2009. godine bilo angažovano 9,3 nosilaca javnotužilačke funkcije na 100.000 stanovnika kao i da je, u proseku, svaki nosilac javnotužilačke funkcije bio je zadužen sa 252 predmeta godišnje.

U novoj mreži javnih tužilaštava u Republici Srbiji, od 01.01.2010. godine, i nakon sprovedenog opšteg izbora, broj nosilaca javnotužilačke funkcije je smanjen za 20% i sada iznosi ukupno 613 (67 javnih tužilaca i 546 zamenika javnih tužilaca) tako da je trenutno angažovano 8,3 nosilaca javnotužilačke funkcije na 100.000 stanovnika. Nakon 01.01.2010. svaki nosilac javnotužilačke funkcije je zadužen sa 283 predmeta godišnje što predstavlja realno uvećanje norme za 12.3%. Ukoliko se ima u vidu da od predviđenog broja zamenika javnih tužilaca, do danas nije izabrano 39 zamenika javnih tužilaca, realan broj nosilaca javnotužilačke funkcije u Srbiji je 574 (613 – 39), što znači da je realan broj nosilaca javnotužilačke funkcije u odnosu na 100.000 stanovnika na današnji dan u Srbiji 7,80.

Analiza Udruženja polazi od broja primljenih predmeta u 2009. godini i od pretpostavke da se broj primljenih predmeta neće znatnije menjati u 2010. godini. Broj primljenih predmeta upoređen je sa brojem aktuelnih nosilaca javnotužilačke funkcije i odnos ova dva broja upoređen je sa normom za opštinska i okružna javna tužilaštva (Osnovnim merilima za određivanje broja zamenika javnih tužilaca) predviđenom članom 100. Pravilnika o upravi u javom tužilaštvu, «Službeni glasnik RS» br.77/2004 i 52/2007 (vidi tabelu 2.). Pri tom se vodilo računa o promenjenoj nadležnosti viših javnih tužilaštava u odnosu na okružna javna tužilaštva, odnosno imali smo u vidu činjenicu da su Ktž, Kpž i Ktž2 predmeti prešli u nadležnost apelacionih javnih tužilaštava. Broj Ktr i Ktn predmeta je računat u skladu sa odnosom 1:8, a broj Ktž predmeta u skladu 1:3 (vidi tabelu 1.). U odnosu na apelaciona javna tužilaštva, imajući u vidu da su u pitanju novoformirana tužilaštva, analizu smo izvršili tako što smo broj predmeta Ktž, Kpž i Ktž2 uporedili sa brojem aktuelnih zamenika apelacionih javnih tužilaca pa smo nakon toga izračunali mesečni priliv predmeta po zameniku javnog tužioca.

Takođe, analizom smo utvrdili da u proseku, kada su u pitanju osnovna javna tužilaštva broj predmeta po zameniku javnog tužioca mesečno iznosi 195% od predviđene norme iz Pravilnika o upravi u javom tužilaštvu, odnosno da prosečno mesečno zamenik osnovnog javnog tužioca u rad primi 29,25 predmeta, iako je Pravilnik o upravi u javnim tužilaštvima, koji je važio do 31.12.2009. godine, predviđao da bi zamenik javnog tužioca u rad trebalo da primi 15 predmeta. Napominjemo da pojedina osnovna javna tužilaštva znatno premašuju prosek od 195%. Tako na primer, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu ima prosek 226%,  Osnovno javno tužilaštvo u Užicu ima prosek 240%, Osnovno javno tužilaštvo u Paraćinu ima prosek 253%, Osnovno javno tužilaštvo u Novom Pazaru ima prosek 246%, Osnovno javno tužilaštvo u Nišu ima prosek 306%, Osnovno javno tužilaštvo u Prokuplju ima prosek 283%, Osnovno javno tužilaštvo u Zrenjaninu ima prosek 233%, Osnovno javno tužilaštvo u Subotici ima prosek 220% (vidi tabelu 2).

Za viša javna tužilaštva, izuzimajući predmete koji su u nadležnosti apelacionih javnih tužilaštava, utvrdili smo da je u proseku broj predmeta po zameniku javnog tužioca mesečno iznosi 303% od predviđene norme iz Pravilnika o upravi u javom tužilaštvu, odnosno da prosečno mesečno zamenik višeg javnog tužioca u rad primi 15,5 predmeta, iako je Pravilnik o upravi u javnim tužilaštvima, koji je važio do 31.12.2009. godine, predviđao da u rad treba da primi 5 predmeta. Napominjemo da pojedina viša javna tužilaštva znatno premašuju prosek od 303%. Tako na primer, Više javno tužilaštvo u šapcu ima  prosek 460%, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu ima  prosek 420%, Više javno tužilaštvo u Zrenjaninu ima  prosek 620%, Više javno tužilaštvo u Pančevu ima  prosek 500%, Više javno tužilaštvo u Sremskoj Mitrovici ima  prosek 428%(vidi tabelu 2).

U odnosu na apelaciona javna tužilaštva analizom smo utvrdili da prosečno mesečno zamenik apelacionog javnog tužioca u rad primi 38,7 predmeta ili 1,93 predmeta dnevno, a imajući u vidu zahtevnost rada na predmetima i specifičnost u postupanju, kao i izmene Zakona o uređenju sudova ( „Službeni glasnik RS“, br. 116/08 i 104/09) smatramo da je broj zamenika apelacionih javnih tužilaca nedovoljan (vidi tabelu 2).
U tabeli 3. koja je dostavljena u prilogu prikazan je odnos broja primljenih predmeta u 2009. godini, nakon čega je broj primljenih predmeta upoređen sa brojem nosilaca javnotužilačke funkcije predviđenih Odlukom o broju zamenika javnih tužilaca (“Službeni glasnik RS“ 43/09) i odnos ova dva broj upoređen je sa normom za opštinska i okružna javna tužilaštva (Osnovnim merilima za određivanje broja zamenika javnih tužilaca) predviđenom članom 100. Pravilnika o upravi u javnim tužilaštvima, („Službeni glasnik RS“ br.77/2004 i 52/2007) (vidi tabelu 3.).

Po drugom kriterijumu analizirali smo broj nosilaca javnotužilačke funkcije u Srbiji u odnosu na prosečan broj nosilaca javnotužilačke funkcije u zemljama članicama Saveta Evrope i pojedinih istočnoevropskih zemalja – članica Evropske unije.

Prosečan broj nosilaca javnotužilačke funkcije u zemljama članicama Saveta Evrope je 10.5 tužilaca na 100.000 stanovnika, dok je u Srbiji na 100.000 stanovnika broj nosilaca javnotužilačke funkcije 7,80.

S obzirom da Republika Srbija preduzima mere za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnim standardima EU i pretenduje na članstvo u EU, navešćemo podatke o broju nosilaca javnotužilačke funkcije u istočnoevropskim državama koje su primljene u EU tokom 2004. i 2007. godine. Tako na primer, 2006. godine Bugarska je imala 20.3 nosilaca javnotužilačke funkcije na 100.000 stanovnika a Rumunija 12.7. Dve godine nakon ulaska u EU, 2006. godine Češka je imala 11.7 nosilaca javnotužilačke funkcije na 100.000 stanovnika, Mađarska 17.3, Letonija 23.9, Litvanija 25.1, Poljska 15.6, Slovačka 13.8, što znači da su sve ove države imale znatno veći broj tužilaca na 100.000 stanovnika od Republike Srbije (trenutno 7,80).
Povećenje broja nosilaca javnotužilačke funkcije neophodno je imajući u vidu poslednje izmene Zakonika o krivičnom postupku, kao i usvajanje Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela i Zakona o oduzimanju imovinske koristi proistekle iz krivičnog dela. Naime, izmenama Zakonika o krivičnom postupku i navedenim zakonima proširuje se krug ovlašćenja i odgovornosti javnog tužioca. U vezi sa tim ukazujem na sledeće i poznate činjenice:

– od 2001. godine, kada je stupio na snagu Zakonik o krivičnom postupku, javni tužilac rukovodi predkrivičnim postupkom što podrazumeva dodatno angažovanje, a broj nosilaca javnotužilačke funkcije nije bio povećan.

– Aktuelnom reformom odredaba krivičnog procesnog zakonodavstva predviđeno je značajno proširenje primene instituta odlaganja krivičnog gonjenja (oportuniteta) i uvedena je obaveza za javnog tužioca da ispita mogućnost primene ovog instituta za sva krivična dela za koja je zaprećena kazna zatvora do tri godine, odnosno novčana kazna. Takođe, primena oportuniteta omogućena je i za krivična dela za koja je zaprećena kazna zatvora preko tri a do pet godina, kao i primena u fazi glavnog pretresa što dovodi do zaključka da se ovaj institut primenjuje za sva lakša krivična dela u svim fazama postupka. Primena oportuniteta zahteva dodatno angažovanje koje se ogleda u prikupljanju relevantnih podataka, obavljanju razgovora sa osumnjičenim i oštećenim licima, sačinjavanje službenih beleški i sl.

– Pored proširenja oportuniteta uveden je i institut sporazuma o priznanju krivice za krivična dela za koja je zaprećena kazna zatvora do 12 godina. Primena sporazuma o priznanju krivice zahteva angažovanje tužioca na predlaganju sporazuma, pregovaranju sa okrivljenim i braniocem, kao i druge radnje koje dovode do sporazuma.

– Posebnim zakonom uvedena je i odgovornost pravnih lica za krivična dela na koji način je proširen opseg poslova nosilaca javnotužilačke funkcije, jer se postupak za utvrđivanje odgovornosti pravnih lica za krivična dela, kao i druge radnje pokreću na osnovu zahteva javnog tužioca.

– Posebnim zakonom uređena je i materija oduzimanja imovine proistekle iz krivičnog dela tako da su javni tužioci sada dužni da pokrenu i vode ovaj poseban postupak u svim zakonom propisanim slučajevima. Takođe, uvedena je finansijska istraga koja se pokreće zahtevom javnog tužioca i koja praktično predstavlja poseban vid «tužilačke istrage», tako da je u pogledu pokretanja i vođenja ovog posebnog krivičnog postupka nadležan isključivo javni tužilac.

Reforma krivičnog materijalnog i procesnog zakonodavstva opravdano je usmerena na rasterećenje sudova u krivičnoj materiji i iznalaženje alternativnih načina za efikasnije okončanje velikog broja predmeta, odnosno pojednostavljenje forme postupanja u krivičnim stvarima. Međutim, ono što predstavlja rasterećenje za sudove zahteva dodatno angažovanje za nosioce javnotužilačke funkcije, jer je reforma krivičnog zakonodavstva predvidela čitav niz situacija u kojima javni tužilac «rešava» krivičnu stvar. Imajući u vidu sve navedeno, kao i najavljene izmene Zakonika o krivičnom postupku u pravcu uvođenja tužilačke istrage i za tzv. redovan krivični postupak, smatramo da je osnovano da se donese odluka o povećanju broja nosilaca javnotužilačke funkcije.

Premda statistički podaci ukazuju na potrebu znatnog povećanja sistematizacije, svesni smo da znatno povečanje broja zamenika  u ovom trenutku nije moguće, tako da predlažemo minimalnu korekciju broja zamenika. Povrh toga, naši predlozi bi trebalo da obezbede ravnomerniju raspoređenost predmeta po tužilaštvima, budući da nova mreža sudova nije osigurala ravnomerni priliv i samim tim, ravnomernu opterećenost tužilaštava  brojem predmeta.
Imajući u vidu podatke o broju primljenih predmeta po zameniku javnog tužioca, složenost predmeta karakterističnu za pojedina tužilaštva (npr. Beograd), kao i odlike krivičnih dela koja se učestalo vrše na područjima nekih  javnih tužilaštva, predlažemo da Državno veće tužilaca u novom konkursu pored popune 39 upražnjena mesta izabere i 49 zamenika javnih tužilaca, na osnovu Odluke o povećanju broja zamenika javnih tužilaca. To znači, da bi na konkursu koji  će uslediti trebalo oglasiti slobodnim 88 mesta za zamenike javnih tužilaca.

U vezi sa time smatramo da  bi  Odluka DVT-a o broju zamenika javnih tužilaca trebala da bude izmenjena i u pogledu broja zamenika u pojednim tužilaštvima, jer su od njenog usvajanja bitno promenjene okolnosti. Naime, Odlukom DVT-a o broju zamenika javnih tužilaca  predviđeno je da Tužilaštvo za organizovani kriminal ima 25 zamenika, a izabrano je 5 zamenika. Međutim, popunjavanje ovog tužilaštva vrši se zamenicima iz drugih tužilaštava tako da bi tu činjenicu trebalo uzeti u obzir prilikom donošenja nove odluke o broju zamenika.
Imajući u vidu što je izneto gledišta smo da bi izabrani zamenici javnog tužioca na upražnjena mesta, kao i oni koji su izabrani na osnovu Odluke o povećanju broja zamenika javnih tužilaca približno trebali da budu raspoređeni po tužilaštvima na sledeći način (1) :

1. Republičko javno tužilaštvo – 3 zamenika javnog tužioca

2. Beograd
 • Prvo osnovno javno tužilaštvo – 9-10 zamenika javnih tužilaca
 • Više javno tužilaštvo u Beogradu – 5-6 zamenika javnih tužilaca  (2)
 • Apelaciono javno tužilaštvo u Beogradu – 3-5 zamenika javnih tužilaca (3)

3.
Valjevo
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 1 zamenik javnih tužilaca

4.
Zaječar
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 1 – 2 zamenika javnog tužioca

5.
Bor
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca

6.
Negotin
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca

7.
Požarevac
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca

8.
Smederevo
• Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca
• Više javno tužilaštvo – 1-2 zamenik javnog tužioca

9.
Užice 
o Osnovno javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca (4)
 • Više javno tužilaštvo – 3 zamenika javnog tužioca (5)
 • Osnovno javno tužilaštvo u Prijepolju – 1 zamenik javnog tužioca (6)

10.  šabac
 • Osnovno javno tužilaštvo – 0-1 zamenik javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2-3 zamenika javnog tužioca

11.
Loznica
 • Osnovno javno tužilaštvo – 0-1 zamenika javnog tužioca

12.
Kragujevac
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Apelaciono javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca (7)

13.
Jagodina
 • Osnovno javno tužilaštvo – 0-1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca

14.
Paraćin
 • Osnovno javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca

15.
Kruševac
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca

16.
Kraljevo
 • Osnovno javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca (8)
 • Više javno tužilaštvo – 1-2 zamenika javnog tužioca

17.
Novi Pazar
 • Osnovno javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca (9)

18.
Čačak
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca

19.
Niš
 • Osnovno javno tužilaštvo – 5 zamenika javnog tužioca (10)
 • Više javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Apelaciono javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca (11)

20.
Vranje
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca (12)

21.
Leskovac
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca

22.
Prokuplje
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 1-2 zamenika javnog tužioca (13)

23.
Novi Sad
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2-3 zamenika javnog tužioca (14)

24.
Zrenjanin
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2-3 zamenika javnog tužioca
25. Kikinda
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca

26.
Pančevo
 • Osnovno javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca (15)
 • Više javno tužilaštvo – 2 zamenika javnog tužioca

27.
Sombor
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca

28.
Sremska Mitrovica
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenik javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2-3 zamenika javnog tužiloca

29.
Subotica
 • Osnovno javno tužilaštvo – 1 zamenika javnog tužioca
 • Više javno tužilaštvo – 2-3 zamenika javnog tužioca


(1) Drugim rečima, prilikom predlaganja  odluke o povećanju broja zamenika za pojedina tužilaštva vodili smo računa o broju zamenika, koji rade u tužilaštvu kada su se sastavljali predlozi, kao i broju primljenih predmeta u 2009. godini, ne osvrćući se posebno na činjenicu da u pojedinim tužilaštvima postoje upražnjena mesta za zamenike javnih tužilaca.

(2) Proširenje u Prvom osnovnom i Višem javnom tužilaštvu u Beogradu trebalo bi, pre svega, da bude motivisano složenošću predmeta, kao i činjenicom da jedan broj zamenica javnih tužilaca odsustvuje  sa posla iz porodičnih razloga.

(3) Predlog  povećanja broja zamenika tužilaca u Apelacionom javnom tužilaštvu u Beogradu  postavljen   je fleksibilno, zato što se iz Apelacionog javnog tužilaštva u Beogradu zamenici javnog tužioci  najčešće upućuju u posebna javna tužilaštva, tako da to ograničava mogućnost da predlog  bude određeniji.

(4) Odlukom DVT-a predviđeno da ovo tužilaštvo ima 5 zamenika javnog tužioca izabrana su 4, tako da je jedno mesto nepopunjeno.

(5) Odlukom DVT-a predviđeno da ovo tužilaštvo ima 4 zamenika javnog tužioca izabrana su 3, tako da je jedno mesto nepopunjeno.

(6) Odlukom DVT-a predviđeno da ovo tužilaštvo ima 4 zamenika javnog tužioca izabrano je 3, tako da jedno mesto nepopunjeno. 

(7) Premda je odlukom DVT-a predviđeno da ovo tužilaštvo ima 12 zamenika javnog tužioca izabrano je 10, tako da su dva mesta nepopunjena.

(8) Odlukom DVT-a predviđeno da ovo tužilaštvo ima 8 zamenika javnog tužioca izabrano je 7, tako da je jedno mesto nepopunjeno.

(9) Prilikom predlaganja povećanja broja imali smo u vidu da ova tužilaštva ostvaruju nadležnost u nacionalno mešovitoj sredini što zahteva brzo reagovanje tužilaštva, odnosno odlučivanje u krivičnim prijavama u kratkim rokovima.

(10) Odlukom DVT-a predviđeno da ovo tužilaštvo ima 16 zamenika javnog tužioca izabrano je 11, tako da su pet mesta nepopunjena.

(11) Odlukom DVT-a predviđeno da ovo tužilaštvo ima 12 zamenika javnog tužioca izabrano je 10, tako da su dva mesta nepopunjena.

(12) Prilikom predlaganja broja za Više javno tužilaštvo u Vranju nismo imali u vidu samo statističke podatke, već i činjenicu da  VJT  u Vranju ostvaruje nadležnost na etnički mešovitoj teritoriji, što usložnjava rad ovog tužilaštva i zahteva posebno angažovanje zamenika javnih tužilaca.

(13) Prilikom predlaganja za Više javno tužilaštvo u Prokuplju nismo imali u vidu samo statističke podatke, nego i činjenicu da Prokuplje ostvaruje nadležnost i na administrativnoj granici sa AP Kosovom, što  usložnjava rad ovog tužilaštva i zahteva posebno angažovanje nosilaca javnotužilačke funkcije.

(14) Odlukom DVT-a predviđeno da ovo tužilaštvo ima 10 zamenika javnog tužioca izabrano je 9, tako da je jedno mesto nepopunjeno.

(15) Imajući u vidu da postoji veliki broj krivičnih dela protiv životne sredine, što zahteva dodatnu specijalizaciju.

Pismo u integralnoj verziji možete preuzeti OVDE

                                                                                                                   

spot_img