Goran Ilić na konferenciji ”Legitimitet DVT – gde se izgubilo poverenje građana u tužilaštvo?”: Bez spremnosti za reformu, nema ni poverenja

Najnovije:

Podelite članak

skupu ''Legitimitet DVT - gde se izgubilo poverenje građana u tužilaštvo?"Građani konstatno nemaju poverenje u rad javnog tužilaštva zbog odsustva spremnosti da se tužilaštvo reformiše, rekao je danas predsednik Udruženja tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije Goran Ilić.

”Sve se promenilo u Srbiji, osim što tužilaštvo nije reformisano. Mislim da upravo odsustvo spremnosti da se ono reformiše jeste jedan od razloga zbog čega građani konstatno nemaju poverenje u rad javnog tužilaštva”, rekao je Ilić na skupu ”Legitimitet DVT – gde se izgubilo poverenje građana u tužilaštvo?”

Kako je rekao, to nije samo problem fenomenološke prirode nego stvar koja pravi probleme pre svega tužiocima koji svakodnevno obavljaju svoj posao budući da se suočavaju sa kritikom, ponekad neopravdanom, čak i kada profesionalno i blagovremeno obavljaju svoj posao.

Prema njegovim rečima, čak i promene koju su se desile u sistemu kada je u pitanju javno tužilaštvo nisu mogle da imaju nikakvog efekta upravo zato što se radi o ”prevaziđenoj okoštaloj organizaciji kakvo je javno tužilaštvo”.

”Uvođenje Državnog veća tužioca u naš javnotužilački sistem je jedina novina od Drugog svetskog rata, a nije dao skoro nikavog efekta jer je nakalemljeno na jedan sistem koji je potpuno prevaziđen i rigidan”, ocenio je Ilić.

I umesto da DVT bude deo koji će emancipovati tužilaštvo od politike i sprečavati uticaj sa strane ono se, uveren je Ilić, pretvorilo u neku vrstu ”zajedničkog organa tužilaca i politike u kome se donose nekakve odluke najčešće na štetu samostalnosti javnog tužilaštva”.

Zato je, dodao je, jasno zbog čega javnost Srbije nema poverenje u javno tužilaštvo.

”Bojim se da većina ljudi javno tužilaštvo ne doživljava kao zastupnika pravde već vlasti”, rekao je Ilić, ali i naglasio da svari ne stoje tako, jer javni tužioci u najvećem broju predmeta deluju profesionalno i u interesu struke.

Prema njegovim rečima, javno tužilaštvo nema poverenja javnosti zbog odsustva spremnosti da se reformiše i prevaziđen, okoštali sistem promeni.

Kada je reč o Pravilniku o kriterijumima i merilima za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti kandidata u postupku predlaganja i izbora nosilaca javnotužilačkih funkcija od strane DTV i oglašavanja konkursa za izbor javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, Ilić je rekao da je pravilnik ”dobar korak u dobrom smeru, jer je nedostajao takav akt”.

”Međutim, postoje brojne odredbe koje daju široka diskreciona ovlašćenja DVT i koja su na uštrb objektivnih kriterijuma koje postoje u tom pravilniku”, rekao je Ilić.

Kako kaže, postoje pojedine odrebe koje dovode u neravnopravan položaj pojedine kandidate.

I predsednik Udruženja sudijskih i tužilačkih pomoćnika Srbije Lazar Lazović smatra da se Pravilnik pretvorio, u velikom delu, u svoju sopstvenu suprotnost umesto da u njemu samom bude sadržan što veći broj objektivnih merila na čemu je insistirala i Evropska komisija koja je nadgledala njegovu izradu.

”Došli smo u situaciju da faktički subjektivna merila i kriterijumi ponovo preuzimaju primat u postupku izbora zamenika javnih tužilaca i javnih tuzilaca u Srbiji”, rekao je Lazović.

Navodeći da se, sa jedne strane, može reći da pravilnici sadrže određene objektivne kriterijume, on je ocenio da su građani Srbije i EU koja posmatra ovaj postupak ”prevezeni zedni preko vode”.

”Došli smo u situaciju da će se pred Državnim većem tužilaca u pojedinim kategorijama izbora zamenika javnih tužilaca i javnih tužilaca pojavljivati desetine možda i stotine kandidata koji su po objektivnim merilima apsolutno ravnopravni, a nakon toga će suština i sudbina samog izbora i to ko će postati nosilac tužilačke funkcije biti povereni isključivo subjektivnim kriterijumima odnosno utisku koji kandidati ostave na članove DTV ili komisiji koju ono formira”, rekao je Lazović.

On je upozorio da subjektivni kriterijumi po samoj definiciji predstavljaju ”poroznu koruptivnu tačku” budući da se oslanjaju isključivo na ljudski element na koji se može uticati.

”Zabrinuti smo zbog toga što naš pravilnik u ovom momentu sadrži veliki broj diskrecionih ovlašćenja, odnosno subjektivnih kriterijuma u samom postopku izbora što po analogiji znači i da sadrži i određen broj koruptivnih tačaka”, rekao je Lazović.

Prema njegovim rečima, jedna država koja se nalazi u ”ratu sa organizovanim kriminalom i sistemskom korupcijom mora mnogo pažljivije da bira i odlučuje kako će se tužioci koji će biti prvi na udaru biraju”.

Tako postavljeni pravilnici u dobroj meri i nisu odgovarajući za situaciju u kojoj se nalazimo trenutno, smatra Lazović i dodaje da je DVT moralo da posveti mnogo više pažnje samom društvu i okolnostima pod kojima donosi pravilnik koji će biti ”otporan na metke”.

(Izvor: Tanjug)

spot_img