„V. F. stanje” srpskih tužilaštava

Najnovije:

Podelite članak

Tužilaštvo za ratne zločine (Tanjug / Oksana Toskić)Još nije imenovan tužilac za ratne zločine, baš kao ni tužioci 35 osnovnih i viših tužilaštava širom Srbije kojima već 14 meseci šefuju vršioci funkcije.

Izjave premijera Aleksandra Vučića i ministarke pravde Nele Kuburović da će tužilac za ratne zločine uskoro biti izabran većina pravnika, ali i građana, shvatila je kao okončanje „rukovodećeg stanja” u ovom specijalizovanom tužilaštvu.

Jer, od 1. januara 2016. godine kada je prvi i jedini šef Tužilaštva za ratne zločine Vladimir Vukčević otišao u penziju, njime rukovodi (nije čak imenovan ni za vršioca funkcije) Milan Petrović, Vukčevićev prvi zamenik. Međutim, uprkos prošlonedeljnim najavama da će za sedam dana biti izabran novi tužilac – to se nije desilo.

Situacija nalik onoj u Tužilaštvu za ratne zločine je i u 35 osnovnih i viših tužilaštava širom Srbije kojima već 14 meseci „šefuju” vršioci funkcije.

Državno veće tužilaca (DVT) obavilo je svoj deo posla. Još krajem septembra prošle godine Vladi Republike Srbije prosledilo je spisak kandidata za šefove 35 osnovnih i viših tužilaštava širom Srbije, među kojima je i Tužilaštvo za ratne zločine, javni tužioci još nisu izabrani. Najviše tužilačko telo je vladi uputilo i dopis u kojem je njene članove zamolilo da listu kandidata razmotri na prvoj narednoj sednici. Međutim, izbor tužilaca kao da je tada stao. Vlada koja treba da odlučuje o podnetim predlozima DVT-a i konačnu listu kandidata dostavi parlamentu, ovo pitanje od septembra ne stavlja na dnevni red svojih sednica.

Iako ne zna razlog ovakvih (ne)postupanja vlade, „Politikin” sagovornik iz DVT navodi da se među ostalima nameće i zaključak da predlozi članova najvišeg tužilačkog tela ne odgovaraju aktuelnoj vlasti.

– Možda prvi put, struka je izabrala svoje kandidate i sada, kada je tako, o njihovom izboru, čini se, niko ne razmišlja – navodi naš sagovornik.

Na pitanje šta „v. f. stanje” u srpskim tužilaštvima može da prouzrokuje, naš sagovornik navodi da, pre svega, tužilac koji je u tom stanju ne može svoj posao da obavlja u punom kapacitetu.

– Tužioci nisu dobili stalni mandat i na poziciji na kojoj se trenutno nalaze oni su pogodna „meta” za različite vrste pritisaka. Ovo stanje što pre mora da se okonča radi pravne sigurnosti. Posebno se treba osvrnuti na izbor tužioca za ratne zločine jer je činjenica, a to je i više puta javno rečeno, da se zbog neizbora tužioca za ratne zločine kasni sa ostvarivanjem Akcionog plana… – objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, alarmantna je i situacija u Novom Sadu. Predlog kandidata za višeg javnog tužioca u ovom gradu, nalazi se na vladi još od novembra 2015. godine što je, ocenjuje, nedopustivo.

– Svedoci smo kriminalnih obračuna na ulicama ovog grada, načelnik kriminalističke policije je smenjen, a Više tužilaštvo nema šefa. Siguran sam da bi se nešto promenilo da se imenuje tužilac sa stalnom funkcijom i ovlašćenjima. Slična situacija je i sa Višim tužilaštvom u Pirotu. Ovo mesto je pogranično, a samim tim i pogodno za krijumčarenje narkotika iz Bugarske u našu zemlju, migranata takođe… Ulazak i prolazak migranata kroz našu zemlju sa sobom povlači i različite vidove nezakonitih radnji poput krijumčarenja ljudi, nelegalnog prelaska granice…, a nije imenovan „stalni” tužilac koji bi rukovodio borbom protiv kriminala i uhvatio se u koštac sa nagomilanim problemima – navodi naš sagovornik.

Izvor: Politika, Autor: Miroslava Derikonjić

spot_img