Lidija Komlen Nikolić za “Newsnight” o pravilima primene instituta odložoneg gonjenja

Najnovije:

Podelite članak

Uplata za učinjenu štetu bila je dovoljna da funkcioner Srpske napredne stranke Branislav Nedimović bude oslobođen krivične odgovornosti za saobraćajnu nezgodu u kojoj je u septembru 2022. godine na Novom Beogradu teško povređen vozač motora. U rešenju o odbacivanju krivične prijave, koju je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu dostavilo redakciji N1, navodi se da je Nedimoviću stavljeno na teret Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja, za koje je zaprećena kazna do četiri godine zatvora. Međutim, dalje se navode razlozi za mogućnost odlaganja krivičnog gonjenja, ukoliko Nedimović uplati određeni novčani iznos na ime štete – što je on prihvatio i dostavio uplatnicu kao dokaz. Na osnovu toga, Tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu.

Tužiteljka Lidija Komlen Nikolić kaže da je ovo situacija u kojoj je formalno-pravno mogao da bude primenjen institut oportuniteta (odlaganja krivičnog gonjenja), ali kod ovog krivičnog dela – teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja, „kumulativno je predviđeno izricanje obaveznog oduzimanja vozačke dozvole“.

 

„Ono što je problem kada vi primenite institut odloženog gonjenja, vi onda tu meru bezbednosti ne možete da izreknete, već nju može da izrekne samo sud“, pojašnjava ona.

Dodaje da je tužilaštvo i ranije primenjivalo institut odloženog gonjenja, te je u 2022. taj institut primenjen u odnosu na 14.000 lica.

Priznaje, međutim, da su slučajevi kao Nedimovićev retki.

„Poslednjih par godina javnost stiče utisak da se ovaj institut primenjuju samo kad su u pitanju javne ličnosti, i da su neki građani povlašćeni“, ocenjuje ona.

Dodaje i da se postavlja pitanje da li bi oštećeni u sudskom postupku naplatio štetu koju je na ovaj način naplatio.

Pojašnjava i da se institut oportuniteta primenjuje kod krivičnih dela za koja je zaprećena kazna do pet godina, a da je za ono koje je počinio Nedimović, zaprećena kazna do četiri godine, i pošto nije ranije osuđivan, sigurno je ne bi dobio.

„Tužilaštvo je moglo da uđe u sudski postupak i možda da ne dokaže njegovu krivicu, a ovako je on uplatio oštećenom“, navodi.

I advokat Jovan Rajić kaže da u ovom slučaju oportunitet nije suprotan zakonu, ali da je problematičan deo sa ranije četiri prekršajne presude Nedimovća, „što znači da je sklon kršenju propisa iz bezbednosti saobraćaja i to je trebalo imati u vidu kada se odlučivalo da li da se ide na oportunitet“.

Podseća i da je Nedimović u vreme kada se desila saobraćajna nezgoda bio ministar, i upravljao je motornim vozilom opštine Sremska Mitrovica.

Takođe, posle nesreće, oštećeni je rekao da nikada nikoga nije tužio u životu, pa neće ni Nedimovića, ali treba da mu kompenzuje za teške telesne povrede, jer devet meseci nije bio sposoban za rad.

„To je bila neka vrsta vansudskog poravnanja, što bi prošlo ispod radara javnosti, da nije NIN počeo da istražuje“, ocenjuje on, aludirajući da je NIN posle godinu i po dana obelodanio ovu nesreću.

Na pitanje da li je pravedno što je Nedimović dobio oportunitet, a penzioner koji je završio u zatvoru u Padinskoj skeli zbog bačene petarde i 30.000 dinara kazne, gde je ubijen, nije, Nikolić poručuje da je bila iziritirana postupkom u njegovom slučaju, jer je njemu prvobitna kazna od 10.000 pooštrena na 30.000 dinara, što on nije imao da plati, pa je završio iza rešetaka.

„Ne deluje mi ni pravedno ni pravično. Sistem izgleda funkcioniše samo na običnom čoveku, a slika se stvara da ne funkcioniše za nekoga ko je zaista na funkciji“, zaključuje Nikolić.

Navodi i da je institut oportuniteta više od 20 godina u primeni, i da su postojali različiti modaliteti kada se pojavio, ali da nije jasno iz kog razloga tužilaštvo ima toliku slobodu u odlučivanju o tome, i to na netransparentan način.

Spomenula je i da postoje smernice za koja dela se može, a za koja ne može primeniti institut oportuniteta, ali one nisu obavezujuće.

Prema njenim rečima, Više javno tužilaštvo, odeljenje za profesionalni nadzor prati primenu instituta oportuniteta.

Na pitanje da li je oportunitet ikad povučen, ona kaže da nije jer je odluka Vrhovnog suda da se kada se primeni institut odloženog gonjenja to smatra presuđenom stvari.

Izvor: N1

spot_img